Autor: Tetraedar d.o.o.

Zakon o porezu na dohodak, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, u svojim je prijelaznim odredbama zadržao odredbe uz poimanje uzdržavanih članova uže obitelji i djece u 2017. kao i u 2016., ali se s 1. siječnja 2018. primjenjuju nove odredbe koje nešto drugačije definiraju navedene pojmove.

Kriterij – ostvareni primitak

Uzdržavanim članovima uže obitelji i djecom smatraju sefizičke osobe čiji:

• oporezivi primici  (svi izvori dohotka, npr. plaća, kapital, drugi dohodak, itd.)
• primici na koje se ne plaća porez na dohodak iz čl. 9. Zakona o porezu na dohodak (naknade plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti isplaćene na teret sredstava obveznih osiguranja, nagrade učenicima na praksi, stipendije, primici učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga i dr.) te
• drugi primici koji nisu dohodak po čl. 8. Zakona (npr. obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja, državne nagrade, dar za zdravstvene potrebe i dr.),  ne prelaze 15.000,00 kn na godišnjoj razini (šesteerostruki iznos osnovice osobnog odbitka na godišnjoj razini – 6 x 2.500,00).

Pritom se u navedeni iznos ne uzimaju u obzir: primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatak za djecu, potpora za novorođenče/opremu novorođenog djeteta, obiteljske mirovine koje primaju djeca nakon smrti roditelja, primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji, naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja, darovanja za zdravstvene potrebe od pravnih i fizičkih osoba te novčane potpore prema propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Djeca i uzdržavani članovi

Djeca. U 2018., djecom se smatraju djeca koju uzdržavaju roditelji, posvojitelji, udomitelji i skrbnici, kao i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja. Iz navedenoga slijedi da je brisan uvjet prijave djece HZZ-u nakon završetka redovitog školovanja do prvog zapošljavanja, te da se uzdržavanom djecom neće smatrati i djeca koju uzdržavaju poočimi i pomajke.

Članovi uže obitelji. Sukladno čl. 14. st. 6. Zakona, uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se bračni drug, roditelji poreznog obveznika te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik skrbnik prema posebnom zakonu. Podsjećamo da se, prema čl. 15. OPZ-a, odredbe poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera što znači da se oni i nadalje, uz zadovoljenje ostalih uvjeta, mogu smatrati uzdržavanim članom.

S obzirom na izmjenu zakonske formulacije, od 1.1.2018. uzdržavanim članovima više se neće smatrati:

• roditelji bračnog i izvanbračnog  druga/životnog /neformalnog partnera
• preci i potomci u izravnoj liniji  (bake i djedovi, unuci i praunuci) s maćehe/očusi koje uzdržava punoljetno pastorče te
• bivši bračni drugovi/životni/neformalni životni partneri za koje porezni obveznik plaća uzdržavanje.

To znači da bi porezni obveznici, koji imaju navedene osobe na Obrascu PK, trebali promijeniti podatke.

Godišnji obračun/poseban postupak

Ako u tijeku poreznog razdoblja, npr. 2017., član uže obitelji i/ili dijete ostvari primitke u iznosu većem od 15.000,00 kn godišnje takva osoba ne može biti uzdržavana osoba za cijelo porezno razdoblje. Porezna uprava će i uzdržavatelja i uzdržavanu osobu uključiti u poseban postupak te će uzdržavatelj morati platiti razliku poreza, a uzdržavani član će dobiti povrat poreza ako je tokom godine ostvario oporezivi primitak.

Međutim, ako je dijete/uzdržavani član ostvario manje od 15.000,00 kn, tada uzdržavatelj može koristiti osobni odbitak za dijete/uzdržavanog člana kao i uzdržavani član za sebe osobno (uz uvjet da je ostvario oporezivi primitak).

Izvor:http://poslovni-info.eu

Ako se novac čuva na računu tvrtke, a dođe do blokade, to bi značilo da sredstava nisu završila kod kreditora.

U posljednjem izdanju Narodnih novina od 12. listopada objavljen je Zakon o izmjenama Zakona o lokalnim porezima. Prema odredbama tog Zakona brišu se odredbe Zakona o lokalnim porezima (Nar. nov., br. 115/16.) u vezi s porezom na nekretnine kao što je već ranije bilo i najavljeno.

Podatci koji su prikupljeni u svrhu utvrđivanja poreza na nekretnine (putem Obrazaca za prijavu poreza na nekretnine) mogu biti korišteni za utvrđivanje i naplatu komunalne naknade, poreza na kuće za odmor i spomeničke rente.

Sada je razvidno da će se (ako će se) donositi posebni zakon kojim bi se uređivao imovinski porez na nekretnine. U svakom slučaju za 2018. možemo predahnuti.

Posljedično tome, i dalje ostaje plaćanje poreza na kuće za odmor, komunalne naknade, spomeničke rente i dr. poreza koje obračunava lokalna samouprava.

Svaki posao počiva na nekretnini, bilo da ste je kupili ili iznajmili, i to bez iznimke. Naravno, i svi radnici vlasnici su nekretnina ili ih iznajmljuju ili unajmljuju.

S obzirom na gospodarske (ne)prilike iz bliske prošlosti stanovnici Hrvatske imaju natprosječan broj vlastitih nekretnina u odnosu na ostale zemlje članice EU.

Podsjetimo, te povijesne prilike su bile takve da su zbog visoke inflacije odnosno hiperinflacije krediti bili jeftini, štednja u bankama nesigurna, a nekretnine jedini oblik štednje i ulaganja. S obzirom na navedeno ne treba čuditi da se “digla tolika buka” oko porezna na nekretnine i da je došlo do najave o odgodi tog poreza. U ovom članku objašnjavamo bit i “background” poreza na nekretnine. Porez na nekretnine je samo dio Zakona o lokalnim porezima objavljenog u Narodnim novinama br. 156 iz 2016, godine.

Taj porez je reguliran člancima 30 do 40. i člancima 50. i 51. Zakona o lokalnim porezima koji su trebali stupiti na snagu 1. siječnja 2018. Kada ti članci stupe na snagu, ukida se porez na kuće za odmor iz istog Zakona.

Kome pripada i zašto je uveden?

Porez na nekretnine je prihod jedinica lokalne samouprave, te daje lokalnoj samoupravi dosta otvorene ruke po pitanju visine i načina trošenja poreza. Hrvatska je zbog budžetskog deficita pod “prismotrom” Eurospke unije te je kao dio mjera trebala uvesti ovakav tip poreza, a koji je prema najavi trebao zamijeniti porez na kuće za odmor i komunalnu naknadu te spomeničku rentu. Porez na nekretnine ima inače većina država svijeta i Hrvatska je tu bila rijetka iznimka.

Prema novijoj poreznoj teoriji države bi trebale težiti oporezivanju onoga što ne može “pobjeći” a to su nekretnine i potrošnja (PDV) dok bi trebale smanjiti opterećenje na rad i kapital.

No iz te teorije vratimo se na praksu, odnosno pogledajmo što točno oporezuje porez na nekretnine.

Što se oporezuje?

Porez na nekretnine oporezuje gle čuda – nekretnine. Međutim oporezuju su nekretnine kako su definirane odnosno opisane zakonom, a ne sve nekretnine. Nekretnine su prema toj definiciji sljedeće:

• stambeni prostor,

• poslovni prostor,

• garaža

• drugi pomoćni prostori te ostali prostori bez namjene,

• građevinsko zemljište

Iz navedenog proizlazi da poljoprivredno zemljište i objekti na njemu nisu oporezivi porezom na nekretnine.

Što se tiče građevinskog zemljišta predmet oporezivanja je građevinsko zemljište kako je definirano zakonom. Radi se o građevinskom zemljištu koje se koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađenom građevinskom zemljište ako se nalazi unutar građevinskog područja. Neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se pak zemljište koje svojom veličinom i oblikom ispunjava uvjete za građenje i opremljeno je najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama, a na kojemu se, u skladu s prostornim planom, mogu graditi građevine, na kojemu nije izgrađena nikakva građevina ili na kojemu postoji privremena građevina za čije građenje nije potrebna građevinska dozvola. Neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se i zemljište na kojemu se nalaze ostaci nekadašnje građevine, odnosno na kojemu je započeto građenje. Neizgrađeno građevinsko zemljište na kojem je započeto građenje smatra se izgrađenim prostorom i oporezuje se kao i prostori ako su protekle dvije godine od pravomoćnosti građevinske dozvole ili drugog akta za građenje ili od dana izdavanja potvrde glavnog projekta. Tu treba istaknuti da postoji veliki broj neizgrađenih građevinskih zemljišta koja nisu mogla biti prodana niti je na njima mogla početi gradnja iz različitih objektivnih razloga, a koja do sad nisu podlijegala nametima pa pretpostavljamo da će Vlada adresirati i to pitanje.

Tko plaća porez?

Porezni obveznik je svaka osoba koja nekretninu samostalno posjeduje, a samostalnim posjednikom smatra se vlasnik nekretnine. Međutim zakon je previdio i situacije tzv. neriješenog zemljišnoknjižnog stanja kao i mogućnost prijenosa porezne obveze na npr. zakupnike. Međutim zakon primjerice ne predviđa nesretnu situaciju tzv. zaštićenih najmoprimaca i vlasnika koji su vlasnici takvih stanova i ne mogu živjeti u njima niti ih mogu iznajmiti pod normalnim tržišnim uvjetima. Prema nekim procjenama radi se o 15 tisuća zaštićenih najmoprimaca pa je pretpostavka da je riječ o jednakom broju stanova. Iznimno, porezni obveznik je tzv. nesamostalni posjednik ako je porezna obveza prenesena na nesamostalnog posjednika (npr. ugovorom), ako se koristi nekretnina u vlasništvu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske, ako nema valjani pravni temelj posjedovanja nekretnine ili je vlasnik nepoznat. Ako je vlasnik nepoznat te ako nema valjanog pravnog temelja za posjedovanje nekretnine, nesamostalni posjednici nekretnine dužni su dati izjavu tko se smatra poreznim obveznikom. Iznimno ako porezni obveznik nije poznat, obveznikom plaćanja poreza bit će onaj kojeg odredi porezna uprava (naravno takva osoba ima pravo žalbe).

Način obračuna poreza

Porez na nekretnine obračunava se na ukupnu neto podnu površinu nekretnine (sukladno propisu o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine) te na stvarnu površinu zemljišta. Godišnji iznos poreza po metru kvadratnom (m2) dobije se tako da se pomnože sljedeći parametri:

Niže smo objasnili kriterije izračuna svakog od tih parametara.

Vrijednost boda

Vrijednost boda (B) određuje odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
Ako predstavničko tijelo ne odredi vrijednost boda, za obračun poreza u sljedećoj kalendarskoj godini koristi se vrijednost boda iz prethodne kalendarske godine.

Koeficijent zone

Koeficijent zone (Kz) određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave za pojedine zone, a najviši koeficijent u prvoj zoni općine, odnosno grada iznosi 1. Područja zona u gradu, odnosno općini utvrđuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovisno o pogodnosti položaja i komunalnoj opremljenosti određenoga područja, prema vlastitim uvjetima i mjerilima.

Koeficijent namjene

Koeficijent namjene (Kn) uvećava se ako se djelatnost obavlja u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno povijesne cjeline, za korektivni koeficijent namjene koji predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave određuje svojom odlukom pod uvjetom da ne bude manji od 1 niti veći od 12. Ako se nekretnina koristi za jednu ili više namjena, primjenjuje se koeficijent namjene razmjerno površini koja se koristi za tu namjenu. Radi utvrđivanja ispravnog koeficijenta mogu s , prikupljati i podatke o drugim osobama koje su na bilo koji način povezane s nekretninom, zatim utvrđivati npr. režijski troškovi, gdje porezni obveznik radi, činjenice iz putne isprave, gdje je izabran liječnik, izjavu svjedoka, mjesto podnošenja porezne prijave, očevid itd. Ministar Financija je dodatno pravilnikom propisao način utvrđivanja korektivnih koeficijenata namjene. Tako je propisano da se činjenica da se na neizgrađenom građevinskom zemljištu mogu graditi građevine dokazuje se rješenjem o uvjetima građenja ili drugim aktima vezanim uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje. Korektivni koeficijent namjene kod kuća za odmor za 2018. se utvrđuje dijeljenjem visine poreza na kuće za odmor utvrđenog odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave za 2017. i godišnje vrijednosti boda iz propisa kojim se uređuje komunalno gospodarstvo, utvrđenog odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave za 2017. Korektivni koeficijent namjene vezan za obavljanje djelatnosti u kulturnom dobru se utvrđuje dijeljenjem visine spomeničke rente po m2 iz propisa o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, utvrđenog odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave za 2017. i vrijednosti boda iz propisa kojim se uređuje komunalno gospodarstvo, utvrđenog odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave za 2017.

Koeficijent stanja (Ks) i Koeficijent dobi (Kd)

Iznimno ako je na prostorima izvedena rekonstrukcija koeficijent dobi utvrđuje se prema razdoblju rekonstrukcije. Iz navedenog može biti nejasno ako je npr. obnovljena fasada i krovište da li se tada smatra da je zgrada „mlađa“. Za zemljišta koeficijent dobi (Kd) je 1.

Mehanizam plaćanja i promjene

Rješenje o porezu na nekretnine donosi se do 31. ožujka za tekuću kalendarsku godinu, a prema stanju nekretnine i poreznog obveznika na dan 1. siječnja tekuće godine i ono je na snazi dok ne nastanu promjene.
 Međutim promjene koje nastanu tijekom godine, primjenjuju se od iduće godine.

Jamci

Samostalni posjednik solidarno jamči za naplatu poreza kada je pravnim poslom prenio obvezu plaćanja poreza na nesamostalnog posjednika. Solidarno jamstvo znači da se Porezna uprava za naplatu duga može obratiti obojici za naplatu.

Zaključak

Porez na nekretnine je porez koji poznaje većina EU zemalja i zapravo je bilo samo pitanje vremena kad će i Hrvatska uvesti taj porez. Zanimljivo je da je porez na nekretnine izazvao više rasprava u Hrvatskoj od bilo kojeg drugog poreza. Njegovo uvođenje je dugo najavljivano pa odgađano. Zakon koji regulira taj porez napokon je donesen krajem 2016. u sklopu porezne reforme. Prema trenutnom stanju stvari njegova primjena će se odgoditi radi dorade prije svega zbog izuzetaka plaćanja. Nitko ne voli plaćati porez niti voli uvođenje novih poreza pa niti jedno novo rješenja neće biti sretno rješenje, no bilo bi dobro da se barem riješi pitanje građevinskih zemljišta, stanova u kojima su 
zaštićeni najmoprimci te visine boda koja je trenutno ostavljena na slobodnu volju lokalnim vlastima

Izvori: www.rrif.hr/poslovni.hr

U Nar. nov., br. 92/17 od 13.9.2017. objavljen je Pravilnik o sadržaju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca (u nastavku: Pravilnik) koji stupa na snagu 21.9.2017.

Pravilnikom se utvrđuje sadržaj obrasca na kojem se podnosi zahtjev za ostvarivanje prava radnika u slučaju stečaja poslodavca temeljem Zakona o osiguranju radničkih tražbina (”Nar. nov.”, br. 70/17, propisuje način podnošenja zahtjeva i dokumentacija koju je potrebno priložiti zahtjevu.

Postupci pokrenuti temeljem Pravilnika o sadržaju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca (”Nar. nov.”, br. 93/15), dovršit će se sukladno odredbama toga Pravilnika.

Na dan stupanja na snagu Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o sadržaju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca (”Nar. nov.”, br. 93/15).

Izvor:www.teb.hr

U Nar. nov., br. 92/17 od 13.9.2017. objavljen je Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca (u nastavku: Pravilnik) koji stupa na snagu 21.9.2017.

Pravilnikom se utvrđuje sadržaj i način podnošenja obrasca zahtjeva za prisilnu naplatu, zbirnog zahtjeva za isplatu plaće odnosno naknade plaće u visini minimalne plaće i naloga za povlačenje s naplate dijela zahtjeva za prisilnu naplatu te obavijesti središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije i Agencije za osiguranje radničkih tražbina središnjem tijelu državne uprave nadležnom za nadzor primjene propisa o radu.

Zahtjev za prisilnu naplatu podnosi se u bilo koju jedinicu Financijske agencije koja zaprima osnove za plaćanje sukladno propisima kojima se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima neposrednom dostavom, preporučenom poštom s povratnicom, odnosno dostavlja se elektroničkim putem. Navedeni zahtjev za prisilnu naplatu podnosi se u izvorniku, za svakog radnika pojedinačno. Uz zahtjev za prisilnu naplatu poslodavac podnosi u izvorniku obračun neisplaćene plaće odnosno naknade plaće prema posebnom propisu koji propisuje sadržaj obračuna neisplaćene plaće.

Postupci pokrenuti temeljem Pravilnika o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca (”Nar. nov.”, br. 93/15), dovršit će se sukladno odredbama toga Pravilnika.

Na dan stupanja na snagu Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca (Nar. nov.”, br. 93/15).

Izvor:/www.teb.hr

Članovi društva unose ili uplaćuju imovinu u društvo pri osnivanju ili dokapitalizaciji društva. Zakon o trgovačkim društvima propisuje (čl. 390.) da se ulog u društvo (d.o.o.) može unijeti ulaganjem stvari i prava. Ulog unošenjem u društvo stvari i prava mora se u cjelini unijeti prije upisa društva u sudski registar. Prema ZTD-u (čl. 391.), društvenim se ugovorom članovi društva mogu obvezati i na dodatne uplate novca ili ispunjenje drugih činidbi koje imaju imovinsku vrijednost, čime se ne povećava temeljni kapital društva. Dakle, pri osnivanju trgovačkog društva ulog može biti i nekretnina, međutim, nekretnine se mogu i naknadno unijeti u društvo kao povećanje temeljnog kapitala ili ulaganjem u neupisani kapital društva.

OSLOBOĐENJE OD POREZA NA PROMET NEKRETNINA PRI UNOSU NEKRETNINE U TRGOVAČKO DRUŠTVO

Novim Zakonom o porezu na promet nekretnina, koji se primjenjuje od početka 2017., regulirano je (čl. 14.) porezno oslobođenje pri unosu nekretnine u trgovačko društvo.

Porez na promet nekretnina ne plaća se kada se:

• nekretnine unose u kapital trgovačkog društva,
• nekretnine stječu u postupku spajanja i pripajanja u smislu ZTD-a, te u postupku podjela trgovačkog društva u više trgovačkih društava.

Prema odredbama „starog“ Zakona o porezu na promet nekretnina (koji je bio u primjeni do konca 2016.), oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina primjenjivalo se samo ako je vlasnik trgovačkog društva ili njegov član unio nekretninu u temeljni kapital ili radi njegova povećanja. Isto je trebalo dokazati evidentiranjem tog povećanja u sudskom registru, što dakako iziskuje i određene troškove. Novim je Zakonom ovo oslobođenje prošireno na način da je plaćanja poreza na promet oslobođen svaki unos nekretnine vlasnika ili člana društva, neovisno kamo će se ta nekretnina pozicionirati – u temeljni kapital ili u rezerve. Dakle, vlasnik odnosno član trgovačkog društva može unijeti vlastitu nekretninu u trgovačko društvo na način da se nekretnina unese u temeljni kapital, ali ulaganje može biti i u kapitalne rezerve, te se u oba slučaja primjenjuje oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina. Međutim, treba naglasiti kako je Zakonom izričito navedeno da ako se tijekom poreznog nadzora utvrdi prividnost pravnog posla po osnovi kojeg je stečena nekretnina, utvrđuje se pripadajući porez na promet nekretnina.

Plaćanja poreza na promet nekretnina oslobođen je unos nekretnine u:

• temeljni kapital društva,
• kapitalne rezerve.

Ukoliko je ugovor o unosu nekretnine u trgovačko društvo ovjeren kod javnog bilježnika, javni bilježnik će taj ugovor dostaviti Poreznoj upravi, čime se promet nekretnina smatra prijavljenim.

Unos nekretnina u trgovačko društvo kao osnivački ulog ili povećanje kapitala ne podliježe plaćanju poreza na promet nekretnina. Prema propisima o PDV-u, kada trgovačko društvo ili trgovac pojedinac unosi imovinu u drugo društvo ili u imovinu trgovca pojedinca, radi se o oporezivoj isporuci.

PDV PRI UNOSU NEKRETNINE U TRGOVAČKO DRUŠTVO

Propisi o PDV-u ne sadrže odredbe o oslobođenju za unos nekretnine u kapital  društva. Sukladno čl. 17. Pravilnika o PDV-u, unos privatne (osobne – neposlovne) imovine u društvo ili u imovinu trgovca pojedinca ne podliježe oporezivanju, ali kada trgovačko društvo ili trgovac pojedinac unosi imovinu u drugo društvo ili u imovinu trgovca pojedinca, radi se o oporezivoj isporuci. Ako društvo, za unesena dobra u društvo, daje naknadu u obliku određenih prava povezanih s društvom drugom društvu ili članovima društva, davanje tih prava oslobođeno je PDV-a (čl. 40. st. 1. toč. f) Zakona o PDV-u).

Kod prometa nekretnina primjenjuju se odredbe čl. 40. st. 1. toč. j) i k) Zakona o PDV-u, sukladno kojima je oslobođena isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine te isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta. Dakle, PDV se plaća na isporuke građevina ili njihovih dijelova koje nikada nisu bile nastanjene odnosno korištene uključujući zemljište na kojem se nalaze, zatim na isporuke građevina ili njihovih dijelova uključujući zemljište na kojem se nalaze kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od 2 godine, te na isporuke građevinskog zemljišta. Promet nekretnina koje se ne smatraju novima te zemljišta koje se prema propisima o PDV-u ne smatra građevinskim podliježe porezu na promet nekretnina.

Međutim, treba spomenuti i mogućnost primjene odredbi o prijenosu gospodarske cjeline. Prijenos gospodarske cjeline ili pogona može biti uz plaćanje naknade (prodaja) ili u vidu uloga u trgovačko društvo. Prema Zakonu o PDV-u (čl. 7. st. 9.), kod prijenosa uz naknadu ili bez naknade ili u obliku uloga u društvo ukupne imovine ili njezinog dijela koji čini gospodarsku cjelinu na drugog poreznog obveznika (primatelja) smatra se da nije došlo do isporuke, a taj porezni obveznik smatra se pravnim sljednikom prenositelja. Isporukom dobara ne smatra se prijenos imovine poreznog obveznika (prenositelja) pod uvjetom da su prenositelj i primatelj porezni obveznici te da primatelj nastavlja sa obavljanjem gospodarske djelatnosti za koju ima pravo na odbitak pretporeza. U slučaju neispunjenja navedenih uvjeta radi se o oporezivoj isporuci dobara, te je isporučitelj obvezan obračunati i platiti PDV.

Pojam gospodarske cjeline u poreznom smislu obuhvaća prijenos takve cjeline i u računovodstvenom (bilančnom) smislu, odnosno prijenos poslovne cjeline/pogona koji mogu nastaviti samostalno obavljati dotadašnju djelatnost, pri čemu je bitno da se kao sastavni dio te gospodarske cjeline prenesu stvari, prava (potraživanja) i obveze koje se odnose na gospodarsku cjelinu. Ako uz imovinu neće biti prenijeta i sva prava i obveze koje se odnose na tu gospodarsku cjelinu, ne radi se o prijenosu gospodarske cjeline, već o unosu imovine jednog društva trgovačko društvo, što predstavlja oporezivu isporuku u smislu PDV-a.

Kada se prenosi gospodarska cjelina ili pogon u čijem su sastavu i nekretnine koje nisu predmet oporezivanja PDV-om, tada te nekretnine podliježu oporezivanju porezom na promet nekretnina (4%) ili su oslobođene plaćanja poreza na promet nekretnina ako se ulažu u temeljni ulog ili u rezerve društva.

Ulaganja dioničara ili članova društva u neupisani kapital društva ne smatra se oporezivim prihodom, pod uvjetima propisanima čl. 10. Pravilnika o porezu na dobit.

POREZ NA DOBIT KOD ULAGANJA U NEUPISANI KAPITAL

Pravilnika o porezu na dobit propisano je (čl. 10.)  postupanje koje nema utjecaja na poreznu osnovicu, u slučaju kada se u društvo ulaže imovina, a ulog nije registriran na trgovačkom sudu kao povećanje temeljnog kapitala. Prema tim odredbama, pod ulaganjem dioničara ili člana društva u neupisani kapital društva razumijeva se ulaganje u novcu, stvarima i pravima predanim društvu na raspolaganje u poslovne svrhe, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti društva. O ulaganju mora postojati društveni ugovor ili druga pisana isprava.

Ako se ulaganje člana društva ili dioničara ne registrira kao povećanje temeljnoga kapitala, za uloženu imovinu mora se osigurati status imovine društva. Smatra se da je ulaganje steklo status imovine društva ako na temelju takvog ulaganja ne postoji ni sadašnja ni buduća obveza društva, te da društvo imovinu posjeduje i s njom neograničeno raspolaže. Neograničeno raspolaganje imovinom podrazumijeva da se na društvo prenosi pravo činjeničnog (faktičkog) vlasništva, odnosno pravo gospodarske pripadnosti dobra društvu. U skladu s navedenim, za porezne svrhe nije bitno na kojoj se poziciji u pasivi iskazuje povećanje kapitala, ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 10. Pravilnika.

Izvor: http://www.poslovni-info.eu

Kada govorimo o poreznom tretmanu korištenja službenih osobnih automobila od strane članova uprave društva, a u pravilu se radi o tzv. 24-satnom korištenju, potrebno je naglasiti da se on razlikuje ovisno o tome je li član uprave zaposlen u društvu ili nije, radi li se o vlasniku (dioničaru, udjeličaru) društva te razdoblju nabave/korištenja automobila.

ČLAN UPRAVE ZAPOSLEN U DRUŠTVU

Kada se radi o 24-satnom korištenju službenog osobnog automobila od strane člana uprave zaposlenog u društvu, tada se porezni tretman ne razlikuje od situacija kada se to omogućuje bilo kojem drugom radniku društva.

Stoga, radi se o ostvarivanju primitka u naravi po osnovi nesamostalnog rada (plaće u naravi) koji se može utvrđivati na način propisan Pravilnikom o porezu na dohodak, i to:

• u visini 1% nabavne vrijednosti automobila (uvećano za PDV), ako je automobil kupljen ili unajmljen u okviru financijskog leasinga ili
• u visini 20% rate operativnog leasinga ili dugotrajnog najma (uvećano za PDV) ili
• prema opsegu stvarnog korištenja u visini 2,00 kn po prijeđenom km.

Propisani iznos primitka u naravi potrebno je preračunanom stopom uvećati na bruto te obračunati propisane iznose poreza, prireza i doprinosa.

U svakom slučaju, kada se primitak u naravi utvrđuje prema jednom od navedenih modela, odnosno oporezuje porezom na dohodak, tada su svi troškovi korištenja automobila (amortizacija, gorivo, servis, održavanje i dr.), porezno priznati.

Što se tiče obračuna PDV-a prilikom obračuna primitka u naravi, treba naglasiti da ako se radi o automobilima za čiju nabavu ili najam (leasing) nije dopušten odbitak cjelokupnog pretporeza, tada se prilikom obračuna primitka u naravi ne obračunava PDV jer se iznos PDV-a (kojeg poduzetnici nisu mogli odbiti) već nalazi u iznosu primitka u naravi.

Ako se radi o automobilima za čiju nabavu je bio dopušten odbitak PDV-a (nabavljeni prije 1.3.2012.), tada je prilikom obračuna primitka u naravi potrebno obračunati i PDV po stopi od 25%. Osnovica za obračun PDV-a biti će prethodno navedena propisana visina primitka u naravi.

Napominjemo da od 1.1.2018., na snagu stupaju odredbe Zakona o PDV-u prema kojima će porezni obveznici imati pravo na odbitak 50% pretporeza (za automobile do 400.000,00 kn nabavne vrijednosti) pa će prilikom obračuna primitka u naravi po osnovi korištenja automobila nabavljenih od 1.1.2018., ali i onih pod ugovorom o leasingu u 2018. i nadalje, biti potrebno obračunavati PDV po stopi od 25%.

ČLAN UPRAVE NIJE ZAPOSLEN, NIJE VLASNIK

Ako se radi o članu uprave koji nije zaposlen u društvu te nije udjeličar/dioničar društva, tada se korištenje službenog osobnog automobila u privatne svrhe smatra primitkom u naravi po osnovi drugog dohotka.

Iznos primitka u naravi utvrđuje se u istim iznosima kao i kod člana uprave koji je zaposlen, ali se uvećava na bruto i oporezuje kao drugi dohodak.

Kao i kod plaće u naravi, a radi činjenice da se predmetni primitak oporezuje porezom na dohodak (kao drugi dohodak), svi troškovi korištenja automobila porezno su priznati.

Obračun PDV-a obavlja se na isti način kao i kod člana uprave zaposlenog u društvu.

ČLAN UPRAVE NIJE ZAPOSLEN, ALI JE VLASNIK

Kada službeni osobni automobil društva za svoje privatne potrebe koristi vlasnik društva koji nije zaposlen, tada se radi o izuzimanju koje se oporezuje porezom na dohodak od kapitala.

U takvim slučajevima, potrebno je voditi računa da se vrijednost primitka u naravi ne može utvrđivati na isti način kao u prethodna dva slučaja.

Prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, primici po osnovi izuzimanja utvrđuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti, odnosno prema onoj vrijednosti koju bi vlasnik društva trebao platiti na tržištu za istovjetno korištenje (najam) automobila.

Nakon što se utvrdi primitak u naravi prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti, isti je potrebno uvećati na bruto te obračunati pripadajući porez (36%) i prirez.

Postupak poreznog priznavanja troškova korištenja automobila te obračun PDV-a prilikom obračuna primitka u naravi, obavlja se na isti način kao i u prethodna dva slučaja.

Izvor http://poslovni-info.eu

U Nar. nov., br. 73 od 26.7.2017. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (u nastavku: Zakon), stupa na snagu 2. kolovoza 2017. osim odredbi čl. 24., 25., 26., 27., 29., 30., 31. i 34. st. 2. toga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2017.

Zakonodavac je, u cilju zaštite socijalno najugroženijih kategorija građana, Zakonom dodatno uredio institut ovrhe na nekretninama, te je radi zaštite ovršenika – fizičke osobe – u čl. 12. propisano da se jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik ne može ovršiti, osim u slučaju ako se ovršenik s time suglasio. Ova odredba se primjenjuje na pravni posao koji nastane nakon stupanja ovih izmjena i dopuna Zakona na snagu.

Novim čl. 80.b Zakona propisano je da se u slučaju kad glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 20.000,00 kn, ovrha na nekretnini ne može provesti, osim u slučaju ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja, ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom.

Prema novom čl. 131.a Zakona, ovršenik koji je radi naplate novčane tražbine dužan iseliti iz nekretnine prodane u ovršnom postupku, ima pravo na novčanu naknadu za troškove stambenog zbrinjavanja iz sredstava državnog proračuna, pod uvjetima propisanim Zakonom.

Posebno skrećemo pozornost na čl. 21. Zakona, kojim je izmijenjen čl. 173. Ovršnog zakona, kojim su propisana ograničenja ovrhe kada se ovrha provodi na plaći ovršenika koji prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Prema novoj odredbi od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće.

Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi: zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine neto plaće ovršenika.

izvor: www.teb.hr

PDV na proviziju stranih agencija (oglašivača) je još do prije par godina bio sasvim nepoznat za iznajmljivače paušalce. I danas mnogi ne znaju kako se obračunava PDV na uslugu posredovanja prilikom iznajmljivanja turističkog smještaja, a mnogi ovu obvezu i potpuno zanemaruju. Slijedom vaših brojnih upita u vezi plaćanja Booking.com provizija, istražili smo još jednom porez na agencijsku proviziju.

Privatni iznajmljivači paušalci nisu upisani u registar obveznika PDV-a i prema tome nisu obvezni zaračunavati niti naplaćivati PDV na svoje usluge. Bez obzira na to iznajmljivači paušalci se smatraju malim poreznim obveznicima i, prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, njihovim sjedištem se smatra mjesto u kojem se pruža usluga smještaja u domaćinstvu.

Prema istom Zakonu, porezni obveznik sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj, koji obavlja/prima uslugu na području druge države članice EU, a za koju je primatelj/pružatelj usluga u drugoj državi članici EU obvezan platiti PDV, obvezan je Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja (PDV-ID).

• Čak i ako su zatražili izdavanje PDV-ID broja, iznajmljivači paušalci i dalje nisu obveznici plaćanja PDV-a niti ga obračunavaju na svoje usluge. Fizičke osobe iznajmljivači paušalci nemaju pravo na odbitak PDV-a kojeg su obračunali na uslugu strane agencije s obzirom na to da nisu upisani u registar obveznika PDV-a.

Obračun PDV-a se podnosi do 20. u mjesecu za protekli mjesec, a plaća se do kraja mjeseca. Osim toga, iznajmljivač je dužan za obračunsko razdoblje podnijeti prijavu PDV-a , i prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije.

U Obrascu PDV-S iskazat ćemo samo vrijednosti usluga stranih agencija iz država članica EU. U Obrascu PDV na rednom broju II.10 iskazat ćemo vrijednosti usluga poreznih obveznika iz država članica i obračunani PDV. Na rednom broju II.13 iskazati ćemo vrijednost primljene usluge od poreznog obveznika putničke agencije iz treće zemlje i obračunani PDV

Naravno Vaš TETRAEDAR d.o.o. može sve to obaviti za Vas bez dodatnih komplikacija, i odlaska na razna mjesta.

Na čije usluge smo obvezni obračunati i platiti PDV?

Pojednostavljeno bi se moglo reći iznajmljivači paušalci, koji posluju s agencijama ili oglašivačima smještaja čije je sjedište u inozemstvu (zemljama članicama EU) i koji paušalcima za svoje usluge (proviziju) izdaju račune, moraju platiti PDV-a po stopi od 25 % na iznos iskazan na navedenim računima (proviziju).

Većina stranih agencija/oglašivača izdaje račune, iako ne uvijek u fizičkom obliku. Primjerice, Booking.comšalje račun elektronskom poštom, ali i Airbnb izdaje račun samo nam ga ne šalje, već ga možemo pronaći u svom korisničkom sučelju.

• Važno: U svim navedenim slučajevima PDV se obračunava i plaća samo na iznos provizije, odnosno cijenu usluge strane agencije ili oglašivača, a ne na celokupnu cijenu smještaja.

Kada iznajmljivač ne plaća PDV?

Ako surađujemo sa stranom agencijom na temelju ugovora o posredovanju što znači da agencija posreduje prema inozemnom gostu tako da nam gost plaća direktno samo našu cijenu usluge smještaja, a stranoj agenciji njezinu proviziju, nismo dužni obračunavati niti plaćati PDV.

Jednako tako, ako strana agencija radi u svoje ime, a za račun privatnog iznajmljivača u RH te nadodaje proviziju na ugovorenu cijenu smještaja, nismo dužni platiti PDV. Agencija isplaćuje ugovoreni iznos na devizni račun iznajmljivača.

Primjer za ovaj posljednji slučaj bi mogla biti agencija Novasol. Sve je više stranih agencija i internetskih oglašivača smještaja s različitim uvjetima i načinima poslovanja koje nude usluge posredovanja ili oglašavanja privatnog smještaja na domaćem tržištu. Neke od njih imaju čak i više mogućnosti poslovanja koje ostavljaju nama na izbor. Možemo birati hoćemo li paušalno oglasiti svoje kapacitete ili ćemo plaćati proviziju na ostvarena noćenja. Ipak, činjenica je da gotovo svi oni izdaju nekakvu vrstu fakture koja nas, kao građane države članice EU, obvezuje na plaćanje PDV po stopi koja je važeća kod nas, odnosno onoj od 25 %.
izvor:www.apartmanija.hr

Fiskalizacija u prometu gotovinom je skup mjera koju provode obveznici fiskalizacije, kako bi se omogućio efikasan nadzor ostvarenog prometa u gotovini. Nove odredbe vezane uz postupak fiskalizacije krenule su s početkom 2017., s time da se odredbe prema kojima svi obveznici fiskalizacije moraju izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja primjenjuju od 1. srpnja 2017.

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom uređuje postupak fiskalizacije kao skup mjera kojima se uvodi nadzor nad izdavanjem računa u prometu gotovinom na području Republike Hrvatske.Obveznikom fiskalizacije smatra se:

• fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti prema odredbama zakona kojim se uređuje porez na dohodak, te
• pravna i fizička osoba koja se smatra obveznikom poreza na dobit prema zakonu kojim se uređuje porez na dobit za sve djelatnosti za koje je, prema odredbama posebnih propisa, obveznik izdavanja računa za isporuku dobra ili obavljene usluge.

Zakonom o fiskalizaciji je do konca 2016. bio propisan pojam „malog obveznika fiskalizacije“, kojim se smatrao obveznik fiskalizacije – fizička osoba, kojoj se dohodak i porez na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje u paušalnom iznosu. Ovi su obveznici fiskalizacije bili dužni ovjeriti u Poreznoj upravi posebnu knjigu računa iz koje su izdavali račune. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisana je obveza fiskalizacije izdavanja računa putem elektroničkih naplatnih uređaja za sve obveznike fiskalizacije, pa i za one koji porez plaćaju paušalno. Iako su izmjene Zakona stupile na snagu s 1.1.2017., obveznicima fiskalizacije koji do sada nisu izdavali račune putem elektroničkih naplatnih uređaja (tzv. fiskalnih blagajni), omogućeno je prijelazno razdoblje do 1.7.2017. za nabavu elektroničkog naplatnog uređaja i prilagodbu postupku fiskalizacije izdavanja računa.

Od 1. srpnja 2017. svi obveznici fiskalizacije dužni su postupak fiskalizacije izdavanja računa provoditi putem elektroničkih naplatnih uređaja.

Važno je za napomenuti kako se uvezana knjiga računa može i dalje koristiti samo:

• u slučaju kvara naplatnog uređaja, ako obveznik fiskalizacije nema zamjenski uređaj i
• kod obveznika fiskalizacije koji nisu u mogućnosti provoditi postupak fiskalizacije izdavanja računa što dokazuju potvrdom HAKOM-a.

Također treba napomenuti kako je novim odredbama izričito navedeno da su obveznici fiskalizacije u svrhu provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa obvezni koristiti programsko rješenje koje će onemogućiti postupke kojima se izbjegava postupak fiskalizacije izdavanja računa, odnosno kojima se onemogućava postupanje koje je u suprotnosti s zakonskim propisima. Stoga je propisana obveza dostavljanja podataka Poreznoj upravi o proizvođaču/održavatelju programskog rješenja, kako bi se uočile nepravilnosti koje u konačnici mogu dovesti do postupanja u suprotnosti sa zakonskim odredbama.

Obveznici fiskalizacije obvezni su Poreznoj upravi dostaviti podatak o proizvođaču i/ili održavatelju programskog rješenja.

DOSTAVA PODATAKA O POSLOVNIM PROSTORIMA U SUSTAV FISKALIZACIJE

U svrhu postupanja po Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisan je novi način dostave podatka o poslovnim prostorima, koje su obveznici fiskalizacije dužni dostavljati putem elektroničkog servisa Porezne uprave – ePorezna, a oni koji ne podnose obrasce putem ePorezna, te nemaju certifikat za pristup sustava ePorezna, prijavit će podatke o poslovnom prostoru u nadležnoj ispostavi Porezne uprave putem obrasca Prijave podataka u sustavu fiskalizacije. Za potrebe provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa podatak o poslovnim prostorima mora sadržavati ove podatke:

1. OIB,
2. oznaku poslovnog prostora,
3. adresu poslovnog prostora,
4. tip poslovnog prostora,
5. vrstu djelatnosti koja se obavlja u poslovnom prostoru,
6. radno vrijeme i radne dane,
7. datum otvaranja poslovnog prostora,
8. datum zatvaranja poslovnog prostora,
9. status poslovnog prostora.

Oznaka poslovnog prostora mora biti označena na isti način kao što će se navoditi na samom računu u dijelu broja računa. Dostavlja se podatak o točnoj adresi poslovnog prostora, a ako se djelatnost obavlja na terenu ili ako se radi o povremenim mjestima obavljanja djelatnosti, kao tip poslovnog prostora navodi se način poslovanja – internetska trgovina, pokretna trgovina i sl. Obvezna je i dostava podataka o vrsti djelatnosti prema važećem šifarniku koji sadrži nacionalnu klasifikaciju djelatnosti. Set podataka o poslovnim prostorima proširen je i podacima o datumu otvaranja odnosno zatvaranja poslovnog prostora, te statusa poslovnog prostora (trajno zatvoren ili privremeno – npr. adaptacija, sezonsko poslovanje, bolovanje, nadzor i sl.), s napomenom kako obveznici fiskalizacije podatak o zatvaranju poslovnog prostora dostavljaju samo ako se poslovni prostor privremeno ili trajno zatvara.

Do 1. kolovoza 2017. obveznici fiskalizacije, koji su sukladno prethodno važećem Zakonu o fiskalizaciji dostavili podatke o poslovnim prostorima, iste moraju dostaviti putem sustava ePorezna ili putem obrasca „Prijava podataka u sustav fiskalizacije“.

izvor:http://www.poslovni-info.eu