PRIJENOS POREZNOG GUBITKA

Sukladno odredbama čl. 17. Zakona o porezu na dobit,  ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica, porezni obveznik ima porezni gubitak. Tako utvrđeni porezni gubitak prenosi se i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u sljedećih pet godina. Dakle, prije konačnog utvrđivanja porezne osnovice u izvještajnom razdoblju, porezni obveznik ima pravo na pokrivanje poreznog gubitka prenesenog iz prethodnih poreznih razdoblja. Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka istekom 5. godine računajući od godine za koju je utvrđen. Pritom se porezna osnovica prvo umanjuje za gubitak starijeg datuma. Ako je u razdoblju prava na prijenos gubitka porezni obveznik promijenio porezno razdoblje, a prijelazno razdoblje do novog razdoblja kraće je od 6 mjeseci, tada se novo i prijelazno razdoblje računa kao jedna godina.

 

Ukoliko se u postupku utvrđivanja osnovice poreza na dobit utvrdi negativna osnovica, porezni obveznik ima iskazan porezni gubitak, koji se prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice kroz sljedećih pet poreznih razdoblja. U slučaju statusnih promjena (pripajanja, podjele, razdvajanja), neiskorišteno pravo prenosi se na pravnog slijednika.

 

Porezni gubitak utvrđen u izvještajnom poreznom razdoblju može se prenositi i nadoknađivati umanjenjem porezne osnovice idućih 5 poreznih razdoblja.

U Prijavi poreza na dobit (PD obrascu) za 2017. najstariji gubitak koji je moguće prenijeti je porezni gubitak utvrđen za 2012. godinu.

Treba napomenuti kako pri prijelazu s utvrđivanja dohotka na dobit porezni obveznik fizička osoba u Prijavi poreza na dobit ne može iskazati prenesene porezne gubitke iz poreznih razdoblja u kojima je po osnovi samostalnih djelatnosti utvrđivao dohodak.

Prijenos poreznog gubitka pri statusnim promjenama

Po temeljnoj odredbi, pravni sljednik u cijelosti preuzima pravni položaj pravnog prednika (čl. 24. Općeg poreznog zakona). Prava i obveze spojenih, pripojenih ili podijeljenih poreznih obveznika iz porezno-pravnih odnosa, sukladno čl. 19. st. 4. Zakona o porezu na dobit, preuzima pravni sljednik. Slijedom toga, pravni sljednik može preuzeti i pravo na prijenos neiskorištenog poreznog gubitka. Pravo na smanjenje porezne osnovice može se prenijeti i nadoknaditi tijekom 5 godina nakon godine u kojoj je gubitak utvrđen, a u slučaju statusnih promjena neiskorišteno pravo do 5 godina prenosi se na pravnog sljednika (čl. 17. Zakona i čl. 38. st. 1. Pravilnika). U slučaju statusnih promjena tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni sljednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine (38. st. 2. Pravilnika).

Ako se u postupku podjele prenosi gospodarska cjelina u kojoj je porezni gubitak nastao, pravo na prijenos poreznog gubitka prenosi se na pravnog slijednika te gospodarske cjeline. Potrebno je, također, istaknuti kako Zakon o porezu na dobit određuje da pravnom predniku prestaje pravo na prijenos poreznoga gubitka ako:

  • pravni prednik već dva porezna razdoblja prije statusne promjene ne obavlja djelatnosti, ili
  • tijekom dva porezna razdoblja od nastanka statusne promjene bitno promijeni djelatnost pravnog prednika,

te je isti dužan uvećati poreznu osnovicu za iznos iskorištenog gubitka. Isto se primjenjuje i u slučaju kada se u poreznom razdoblju struktura vlasništva poreznog obveznika promijeni za više od 50% u odnosu na strukturu vlasništva na početku poreznog razdoblja. Međutim, navedeno se ne primjenjuje ako se bitno promjeni djelatnost zbog očuvanja radnih mjesta ili sanacije poslovanja.

Prijenos poreznog gubitka u razdoblju likvidacije

Zakonom o porezu na dobit je propisano da se porez na dobit utvrđuje za razdoblje koje je u pravilu kalendarska godina, dok je u slučaju likvidacije porezno razdoblje utvrđeno kao razdoblje koje se nastavlja od otvaranja do okončanja postupka likvidacije. Dakle, cjelokupno razdoblje likvidacije jest jedno porezno razdoblje, što znači da ono može obuhvaćati nekoliko poslovnih, odnosno kalendarskih godina. Porezni gubitak se može prenositi i nadoknaditi tijekom pet godina, nakon godine u kojoj je gubitak utvrđen, odnosno najstariji gubitak kojim porezni obveznik može umanjiti osnovicu poreza na dobit, na način da je iskaže u Prijavi poreza na dobit, je onaj koji je nastao prije pet godina. Porezna olakšica izražena u obliku prava na prijenos poreznog gubitka iskazuje se u Obrascu PD prema priloženom pregledu poreznih gubitaka. Mogućnost prijenosa poreznog gubitka predviđena je za razdoblje od pet godina, a ne za razdoblje od pet poreznih razdoblja, pri čemu Zakon ne propisuje izuzetak za slučajeve kada razdoblje likvidacije potraje duže od pet godina. Stoga, ukoliko postupak likvidacije potraje više od pet godina porezni obveznik u PD obrascu neće moći iskazati porezne gubitke iz razdoblja koja prethode otvaranju postupka likvidacije.

Izvor:http://www.poslovni-info.eu

NOVINE U TURISTIČKOJ DJELATNOSTI U 2018.

Dana 1.1.2018. stupio je na snagu novi Zakon o pružanju usluga u turizmu, osim odredbi koje uređuju paket aranžmane i povezane paket aranžmane koje odredbe stupaju na snagu 1.7.2018. U nastavku donosimo neke od novina u pružanju usluga u turizmu koje se odnose na većinu pružatelja ovih usluga.

Rješenje/obavijest o početku pružanja usluga
Turistička agencija više ne mora ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta odnosno uvjeta za svaku njenu poslovnicu.

Prije početka pružanja usluga turistička agencija dužna je Ministarstvu turizma dostaviti obavijest o početku pružanja uslugakoja sadrži podatke o turističkoj agenciji, te podatke o voditelju poslova i ispunjavanju uvjeta za voditelja poslova te dostaviti dokaze o istom. Svaku promjena navedenih podataka mora se prijaviti u roku 8 dana.

Turistička agencija – organizator paket aranžmana i turistička agencija – trgovac koji omogućuje povezani putni aranžman, obvezne su Ministarstvu dostaviti i podatke i dokaz o ispunjavanju obveze zaštite putnika u slučaju nesolventnosti i osiguranju od odgovornosti.

Pravne i fizičke osobe, te javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima koje pružaju usluge nautičkog turizma dužne su ishoditi rješenje za pružanje usluga u turizmu, a turistički vodiči rješenje o odobrenju za pružanje usluga turističkog vodiča.

Obvezni podaci na Internet stranici
Osim podataka koji moraju biti istaknuti na ulazu i u poslovnici, novi Zakon propisuje i podatke koje agencija mora istaknuti i na svojoj Internet stranici.

Turistička agencija dužna je na svojim mrežnim stranicama objaviti na hrvatskom jeziku (a može istodobno i na nekom drugom jeziku):

  • tvrtku i sjedište
  • ime i prezime voditelja poslova te svojstvo u kojem nastupa i ovlaštenja koja ima
  • adresu e-pošte, broj telefona i telefaksa te radno vrijeme za rad s korisnicima u kojem je moguće uspostaviti izravan kontakt sa zaposlenicima turističke agencije
  • broj sudskog ili drugoga javnog registra u koji je turistička agencija upisana te podatke o registru
  • OIB ili PDV ID broj
  • pojedinosti o nadležnom tijelu čijem službenom nadzoru podliježe djelatnost turističke agencije
  • jasne upute o načinu podnošenja prigovora odnosno o načinu na koji rješava potrošačke pritužbe
  • opće uvjete poslovanja za usluge koje pruža odnosno opće uvjete poslovanja turističke agencije čije usluge prodaje i/ili za koje posreduje.

Internet agencija
Turistička agencija koja svoje usluge pruža i ugovore sklapa putem interneta ili sl. online sustava za prodaju, te telefona, bez prisutnosti korisnika usluge u poslovnom prostoru, može djelatnost obavljati i u prostoru stambene namjene, koji mora ispunjavati uvjete sigurnosti i zaštite na radu propisane posebnim propisima. Voditelj internet agencije više ne mora imati prijavljeno prebivalište u sjedištu agencije, te više nije propisano ograničenje glede broja zaposlenih u Internet agenciji.

Voditelj poslovnice/ voditelj poslovanja
Turistička agencija više ne mora u svakoj poslovnici imati zaposlenog voditelja poslovnice.

Od 1.1.2018. turistička agencija mora imati najmanje jednog zaposlenog voditelja poslova u punom radnom vremenuneovisno o broju poslovnica. Voditelj poslovanja odgovoran je za rad turističke agencije.

Izmijenjeni su i uvjeti koje mora ispunjavati voditelj poslovanja. Na mjeso voditelja poslovanja može se zaposliti osoba koja ima srednju stručnu spremu i poznavanje hrvatskog jezika, te ispunjava uvjet aktivnog znanja najmanje jednog svjetskog jezika razine B2 i poznavanje još jednog svjetskog jezika razine A2, te jednu godinu (prije 2 godine) radnog iskustava na poslovima u turističkoj agenciji ili drugim sl. poslovima u turizmu, kao i položen stručni ispit.

Ukinuta je obveza vođenja Knjiga žalbe
Putničke agencije i drugi pružatelji usluga u turizmu više nisu obvezni voditi knjigu žalbe.

Svi pružatelji usluga u turizmu (osim udruga, sindikata, vjerskih zajednica, odgojno – obrazovnih i sl. ustanova) dužni su u poslovnom prostoru, a turističke agencije i na svojoj mrežnoj stranici, vidno istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora potrošača, potvrditi primitak prigovora i u roku od 15 dana odgovoriti podnositelju prigovora pisanim putem, te voditi evidenciju o prigovorima i čuvati je najmanje godinu dana. Potrošaču se mora omogućiti podnošenje pisanog prigovora u poslovnom prostoru te putem pošte i/ili telefaksa i/ili e-pošte.

Udruge i škole
Udruge i škole više nemaju obvezu prijave putovanja turističkoj inspekciji.
Udruge i sindikati mogu radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka utvrđenih statutom ili drugim općim aktom pružati usluge organizacije putovanja (paket-aranžman i izlet) isključivo za svoje članove, s tim da paket-aranžman može trajati do 2 dana, uključujući 1 noćenje, i to najviše 3 puta godišnje bez svrhe stjecanja dobiti. Zakon više ne propisuje izuzeće od primjene zakona za izviđačke udruge i amaterske športske klubove.

Škole ili druge odgojno-obrazovne ustanove mogu za svoje učenike, studente, polaznike ili štićenike organizirati izlet radi ostvarivanja nastavnih i odgojno-obrazovnih sadržaja i postizanja svojih ciljeva i zadaća propisane posebnim propisima kojima se uređuje sustav odgoja i obrazovanja, a u skladu s nastavnim programima ili kurikulima.

Zakon propisuje i nove usluge u turizmu: rent-a-car, turističko ronjenje, usluge iznajmljivanja opreme za šport i rekreaciju turistima; uvodi novine u drugim oblicima turističke ponude (zdravstvenom i kongresnom turizmu, turističkim uslugama na poljoprivrednom gospodarstvu i dr.); uređuje organiziranje paket aranžmana i povezanih putnih aranžmana i dr.

Izvor:http://poslovni-info.eu

PRAVO NA OSOBNI ODBITAK U 2018!!

Nakon što radnika odjavi s obveznog mirovinskog osiguranja poslodavac više ne može koristiti osobni odbitak pri isplatama koje će slijediti nakon dana odjave (npr. u slučaju raskida radnog odnosa sa 31.12. pri isplati plaće za prosinac u siječnju poslodavac ne može koristiti osobni odbitak, već se radnik svoje pravo konzumirati kod drugog (sadašnjeg poslodavca) ili u posebnom postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak, zaključuje se u pojašnjenju Porezne uprave.

UKRATKO: Nemoj te se čuditi ako Vam zadnja plaća bude manja, ako se plaća isplaćuje od sljedećeg radnog dana nakon odjave. Ostatak oslobođenja koji se nisu mogli koristiti, porezna uprava isplaćuje kada izdaje rješenje o povratu poreza. (cca sljedeće kalendarske godine)

Od 1. siječnja porezna kartica samo u elektroničkom obliku!

Od početka ove godine Porezna uprava izdaje poreznu karticu – Obrazac PK – samo u obliku elektroničkog zapisa. Porezne kartice izdane u papirnatom obliku zaključno s 31. prosinca prošle godine pri raskidu radnog odnosa ili prestanku isplate mirovine ili pri promjeni podataka potrebno je vratiti u nadležnu ispostavu Porezne uprave.

 

Za Obrazac PK pismena suglasnost

Kako se navodi u objašnjenju Porezne uprave, Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak za poslodavce nije propisana obveza izdavanja PK kartice odnosno obveza upisa promjena na PK kartici već im je samo dana mogućnost izdavanja odnosno upisa promjena. Izdavanje odnosno upis promjena osim poslodavca može se provesti i u samoj Poreznoj upravi ili to može učiniti sam radnik kroz sustav e-građani.

Ako zahtjev za izdavanje odnosno promjenu podataka na PK kartici u ime radnika predaje poslodavac putem sustava ePorezna, prije bilo kakvog postupanja poslodavac mora ishoditi pismenu suglasnost radnika te nakon toga poslati zahtjev nadležnoj Poreznoj upravi.

Poslodavac nije dužan prikupljati niti dostavljati Poreznoj upravi dokaze odnosno dokumentaciju temeljem kojih radnik traži izmjene (primjerice rodni list, vjenčani list i sl.).
Porezna uprava, nakon zaprimanja zahtjeva, provjerava podatke i, ako može sama, utvrđuje opravdanost zahtjeva te provodi tražene izmjene te o tome obavještava poslodavca putem sustava ePorezna.

Dodatno dokazivanje

U slučaju kada je potrebno dodatno dokazivanje, Porezna uprava obavještava poslodavca, opet putem sustava ePorezna, da radnik mora doći u nadležnu ispostavu radi dodatnog dokazivanja činjenica navedenih u zahtjevu. Poslodavac ne snosi odgovornost za točnost dostavljenog zahtjeva, već je teret dokazivanja i nadalje na radniku.

Kada poslodavac nije korisnik e-porezne, radniku će Porezna uprava izdati Obrazac PK koji će imati oznaku elektroničkog zapisa. Tako isprintan elektronički zapis Obrasca PK radnik je dužan dostaviti svom poslodavcu.

U slučajevima kada su poslodavci korisnici e-porezne Porezna uprava će svaku promjenu podataka na Obrascu PK dostaviti u pretinac poslodavca e-porezna, odnosno radniku putem sustava ePorezna (ako je radnik/građanin aktivirao uslugu eGrađani).

PLAĆANJE U GOTOVOM NOVCU OD 1. 1. 2018.

Stupanjem na snagu novog Zakona o sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma od 1.1.2018. snižen je prag (iznos) do kojeg se u Republici Hrvatskoj mogu obavljati plaćanja i naplate u gotovom novcu.

Pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kn i većoj. Navedeno se primjenjuje na plaćanja i naplate u poslovima s rezidenta i nerezidenta.

Ograničenje vrijedi i u slučaju ako se naplata ili plaćanje obavlja u više međusobno očigledno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 75.000,00 kn i većoj. Svako plaćanje i naplata u gotovini u iznosu 75.000,00 kn i većem mora se provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije.

Ograničenje se ne primjenjuje na priređivače igara na sreću kao obveznike provedbe mjera iz čl. 9. st. 2. toč. 16. Zakona.

 

Obveznici fiskalizacije

Za obveznike fiskalizacije, Zakonom o fisklizaciji u prometu gotovinom, i nadalje je propisano dodatno ograničenje. Naime, obveznik fiskalizacije može plaćati gotovim novcem drugom obvezniku fiskalizacije za nabavu proizvoda i usluga do iznosa od 5.000,00 kn po jednom računu. Pod plaćanjem gotovim novcem podrazumijeva se isključivo plaćanje u novčanicama kunama i kovanicama kunama i lipama. Dakle, navedeno se ne primjenjuje na plaćanja kreditnim i debitnim karticama.

Obveznik fiskalizacije može plaćati u gotovom novcu drugom obvezniku fiskalizacije, ako drugačije nije propisano posebnim poreznim propisom i za potrebe opskrbe ovlaštenih mjenjača gotovim novcem, te za namjene na temelju posebne odluke ministra financija.

Plaćanje obrtnicima
Zakonom o porezu na dohodak (čl. 86.) i Pravilnikom o porezu na dohodak (čl. 92.) propisano je da tijela državne uprave i sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela i službe JLiP(R)S, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe su obvezne isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak obavljati na žiroračun kod banke. Dakle, poduzetnici i druge navedene osobe račun za kupljenu robu ili usluge, kao i druge primitke obrtnicima moraju platiti na njihov žiro račun. Navedeno se ne primjenjuje kada plaćanje prema obrtu obavljaju potrošači (građani).

Otkup otpada
Plaćanje za otkup otpada u postupku trgovanja otpadom na malo može se obavljati gotovinom do iznosa od 1.638,00 kn mjesečno. Ako se prodajom otpada ostvari mjesečni prihod veći od polovine minimalne plaće za proteklu godinu (u 2017. minimalna plaća iznosila je 3.276,00 kn), isto se smatra obavljanjem djelatnosti trgovanja otpadom i takvo se plaćanje mora obaviti na žiro račun prodavatelja otpada.

 

Otpadom se ne smatra ambalaža za koju se plaća povratna naknada (u iznosu od 0,50 kn/kom), niti otpad prikupljen u okviru organiziranih akcija i aktivnosti u svrhu zašite okoliša.

 

Skrećemo pozornost da trgovac otpadom mora zatražiti na uvid osobni identifikacijski dokument osobe od koje otkupljuje otpad, te izjavu o vlasništvu otpada (dokaz o porijeklu otpada).

 

Zabrana plaćanja u gotovom novcu
Pravna ili fizička osoba koja na računima u banci ima evidentirane neizvršene obveze za plaćanje, čiji je redoslijed plaćanja propisan posebnim propisima, tj. čiji je račun u blokadi, ne može plaćati gotovim novcem i/ili zadržati gotov novac u blagajni. Pravna ili fizička osoba čiji je račun u blokadi mora sav primljeni gotov novac (utržak) uplatiti na svoj žiro račun odmah, a najkasnije idući radni dan.

 

Plaćanja u stranoj gotovini i naplata od nerezidenata
Plaćanja i naplata u stranoj gotovini (valuti) u Republici Hrvatskoj mogu se obavljati u slučajevima i na način propisan Zakonom o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03 – 76/13) i Odlukom o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji (Nar. nov., br. 111/05 i 16/15).

Izvor: www.poslovni-info.eu

OTVARATE OBRT – EVO KOLIKE ĆE BITI VAŠE OBVEZE!

Za otvaranje obrta fizička osoba mora ispunjavati određene uvjete (da joj nije izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti i da ima pravo korištenja prostora ako je to potrebno za obavljanje obrta). Obrt se otvara podnošenjem zahtjeva nadležnom uredu u županiji odnosno nadležnom uredu grada Zagreba. Po primitku rješenja o upisu u Obrtni registar i obrtnice, potrebno je izraditi pečat i otvoriti žiro račun, te prijaviti se u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Upis u registar poreznih obveznika

Nakon upisa obrta u Obrtni registar, obrtnik mora, u roku 8 dana od početka obavljanja djelatnosti, nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu (uobičajenom boravištu) podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak (obrazac RPO), u kojoj između ostalih podataka treba navesti predviđeni iznos dohotka.

Dohodak od samostalne djelatnosti (obrta) je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju, a utvrđuje se na temelju podataka iz poslovnih knjiga. Obrtnik koji nije obveznik PDV-a i u poreznom razdoblju ne ostvaruje primitak veći od 300.000,00 kn može porez na dohodak plaćati u paušalnom iznosu.

Dakle, obrtnik koji počinje s obavljanjem djelatnosti može izabrati hoće li porez na dohodak plaćati temeljem poslovnih knjiga ili u paušalnom iznosu (uz uvjet da se ne upiše u registar obveznika PDV-a).

Što izabrati? Ovisi o djelatnosti koju će obrtnik obavljati, te koliki se izdaci očekuju. Na primjer, obrtniku koji će obavljati uslužnu djelatnost, za čije obavljanje nije potreban materijal, kao ni značajna ulaganja u dugotrajnu imovinu (npr. djelatnost računalnog programiranja, savjetovanja, usluge čišćenja i dr.) biti će povoljnije porez plaćati u paušalnom iznosu. S druge strane, obrtniku koji će obavljati trgovačku i/ili drugu djelatnost u kojoj svakodnevno nastaju izdaci za nabavu robe ili materijala, te za koju je potrebna dugotrajna imovina značajne vrijednosti (po osnovi koje će obrtnik imati značajne izdatke amortizacije) vjerojatno će biti povoljnije dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga. U tom slučaju, možda je obrtniku povoljnije i da se odmah upiše u registar obveznika PDV-a, kako bi pri ovim nabavkama ostvarivo pretporez. No, za donošenje odluke procjenu treba napraviti za svaki slučaj pojedinačno.

Umjesto poreza na dohodak, obrtnik može izabrati da plaća porez na dobit.

Ovisno o načinu oporezivanja koji će obrtnik izabrati ovisi i visina obveza za poreze i doprinose.

Obveze za poreze i doprinose

Obrtnik koji porez na dohodak plaća temeljem poslovnih knjiga mjesečno će plaćati doprinose u ukupnom iznosu od 1.939,24 kn, a porez na dohodak plaća tek po podnošenju porezne prijave. U prvoj godini obavljanja djelatnosti nema obvezu plaćanja poreza na dohodak.

Nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) obrtnik je dužan podnijeti godišnju poreznu prijavu (Obrazac DOH), najkasnije do 28. veljače sljedeće godine, i u njoj utvrditi konačnu obvezu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (po stopi 24% i 36% ovisno o visini ostvarenog dohotka). Nakon podnesene prve porezne prijave, mjesečno se plaća predujam poreza na dohodak.

Obrtnik koji je izabrao paušalno oporezivanje (uz ispunjenje propisanih uvjeta) mjesečno će plaćati doprinose u ukupnom iznosu od 1.193,38 kn. Porez na dohodak plaća se temeljem rješenja Porezne uprave po stopi 12%, tromjesečno, na propisanu osnovicu u iznosu godišnjeg paušalnog dohodak, a ovisno o visini godišnjeg primitka. Obrtnik koji u poreznom razdoblju ostvari ukupni godišnji primitak: do 85.000,00 kn plaća porez u iznosu od 382,50 kn, od 85.000,00 do 115.000,00 kn porez u iznosu od 517,50 kn, od 115.000,00 do 149.500,00 kn porez u iznosu od 672,75 kn, od 149.500,00 do 230.000,00 kn porez u iznosu od 1.035,00 kn, od 230.000,00 do 300.000,00 kn porez u iznosu od 1.350,00 kn. Navedeni iznos poreza plaća se do kraja svakog tromjesečja.

Obrtnik obveznik porez na dobit mjesečno plaća doprinose u ukupnom iznosu od 3.281,78. Nakon isteka poslovne godine podnosi prijavu poreza na dobit (Obrazac PD). Porez na dobit plaća se po stopi 12% odnosno 18% (ovisno o visini ostvarenog prihoda) s danom podnošenja porezne prijave. Nakon podnesene prve porezne prijave, mjesečno se plaća predujam poreza na dobit.

Obrtnik može obrt obavljati i kao sezonski obrt, u tom slučaju doprinose u vrijeme kada ne obavlja djelatnost ne plaća doprinose.

Ako obrtnik djelatnost obavlja uz radni odnos, obvezan je plaćati doprinose za drugu djelatnost i to:

  • obrtnik kojem se dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga i obrtnik obveznik poreza na dobit, doprinose plaća na godišnju osnovicu koju čini ostvareni dohodak/dobit od obavljanja djelatnosti, a najviše do iznosa od 10.947,30 kn,
  • obrtnik koji porez na dohodak plaća u paušalnom, ovisno o visini ostvarenog godišnjeg primitka, u iznosu od 2.231,25/3.018,75/3.924,38/6.037,50/7.875,00 kn, u roku 15 dana od dostave rješenja

Izvor:http://poslovni-info.eu

Fina upozorava građane: Ove poruke nemojte otvarati!

Financijska agencija šalje obavijesti o ovrsi isključivo sukladno zakonskom propisu, putem pružatelja poštanskih usluga.

Obavještavamo javnost da elektronička poruka pod nazivom “Elektronička obavijest o pokretanju ovršnog postupka”, koja je u proteklih nekoliko sati odaslana s različitih adresa elektroničke pošte, nije kreirana i poslana iz sustava Financijske agencije, već se radi o poruci nepoznatog porijekla koja sadrži netočne podatke. Ovim putem pozivamo sve primatelje ove i sličnih poruka da ih ne otvaraju niti po njima postupaju.

Financijska agencija šalje obavijesti o ovrsi isključivo sukladno zakonskom propisu, putem pružatelja poštanskih usluga. Prema potrebi, Fina kontaktira primatelje te dostavlja određene podatke i putem elektroničke pošte, međutim, ističemo da je sva službena Finina korespodencija elektroničkom poštom moguća isključivo s internet domene fina.hr.

Navedena poruka i njoj slične spadaju u malicioznu phishing kampanju, a poruke su lažnog sadržaja i konstruirane od javno dostupnih podataka.

Izvor:http://www.poslovni.hr

Od 1. siječnja raste naknada za stručno osposobljavanje

Novi iznos koji će primati od veljače, iako je povećan, i dalje nije rješenje, smatraju korisnici ove mjere.

S povećanjem minimalne plaće, početkom sljedeće godine, i mladima na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa povećat će se naknada, doznaje Glas Slavonije iz Kabineta ministra rada i mirovinskog sustava, Marka Pavića. Mladi bi obrazovani kadar umjesto dosadašnijh 2621 kunu, kada se pribroji 131 kuna za koliko je zapravo povećana minimalna plaća, također trebao primati 2752 kune netoiznosa naknade.

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja (NN 16/17) u članku 8a definirano je da nezaposlena osoba koju je Zavod uključio u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa ima pravo na novčanu pomoć u visini minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja za dane provedene na stručnom osposobljavanju. Od 1. siječnja 2018., minimalna plaća obračunava se po novoj osnovici, proporcionalno tomu obračunava se naknada za SOR, prve isplate su u veljači za siječanj – stoji u priopćenju Ministarstva.

Kada se uzme u obzir da su u samim početcima, prve “ture” korisnika stručnog osposobljavanja primale 1600 kuna, novi iznos koji će primati od veljače, iako je povećan, i dalje nije rješenje, smatraju korisnici ove mjere.

Izvor:http://www.poslovni.hr

IZLAZITE IZ ZAKUPA – MORATE PLATIT POREZ?

Poduzetnici koji djelatnost obavljaju u zakupljenom poslovnom prostoru, nerijetko, u svrhu održavanja prostora ili prilagođavanja prostora svojim potrebama i željama a vezano uz djelatnost koju obavljaju, prije ili za vrijeme poslovanja, u prostoru izvode značajne radove poput rušenja i gradnje pregradnih zidova, ugradnje podova, stolarije, instalacija i druge neodvojive imovine.

 

Prije početka ulaganja, odnosno već kod samog sklapanja ugovora o zakupu, treba ugovoriti i:

 

  • pravo zakupnika da izvrši određene radove u svrhu uređenja prostora,
  • tko snosi te troškove (zakupnik ili zakupodavac), te
  • treba li po izlasku iz zakupa prostor vratiti u prvotno stanje.

Kako se radi o značajnim troškovima održavanja ili čak poboljšanja prostora općenito, ove troškove trebao bi snositi zakupodavac, no može se ugovoriti i drugačije.

 

Ulaganje na teret zakupnika

Ako izdatke za uređenje prostora snosi zakupnik, radi se o ulaganju za njegove potrebe i isto se u poslovnim knjigama zakupnika iskazuje kao dugotrajna nematerijalna imovina, te amortizira u razdoblju trajanja zakupa. Zakupnik – obveznik PDV-a, ako mu predmetne radove zaračunavaju drugi porezni obveznici, po ulaznim računima za materijal i obavljene radove ostvaruje pravo na odbitak pretporeza.

 

Prijevremeni raskid ugovora

Zakupnik koji je ulaganje evidentirao u svojim poslovnim knjigama kao imovinu, u slučaju prijevremenog raskida ugovora o zakupu, može, osim dodatnih troškova prema zakupodavcu, imati i dodatne porezne obveze. Naime, kada zakupnik obavlja ulaganje u tuđu imovinu na svoj teret, smatra se da ulaganje obavlja za svoje potrebe, te da će od tog ulaganja ostvariti ekonomske koristi, tj. veće prihode. Rashodi (amortizacija) ulaganja, kao i drugi troškovi nastali korištenjem imovine u zakupu, prema važećim poreznim propisima priznaju se zakupniku kao rashod u razdoblju korištenja zakupljene imovine i pod uvjetom da ih se može povezati s određenim stavkama prihodima.

 

Porezna obveza

Prijevremenim raskidom ugovora o zakupu, zakupnik prestaje upotrebljavati imovinu, tj. ulaganje i ostvarivati prihod od iste, te ostatak (neamortizirani dio) vrijednosti ulaganja ne može priznati kao porezni rashod. Za iznos neotpisane vrijednost ulaganja uvećava se porezna osnovica poreza na dobit.

Osim toga, budući da ovakvi radovi rezultiraju poboljšanjem prostora općenito, a i povećanjem njegove tržišne vrijednosti, raskidom ugovora zakupodavac dolazi u posjed ulaganja, odnosno povećane vrijednosti prostora. Isto se, u smislu propisa o PDV-u, smatra oporezivom isporukom, te će zakupnik (ako je pri ulaganju koristio pravo na odbitak pretporeza) na vrijednost ulaganja tijekom zakupa po raskidu ugovora o zakupu morati obračunati i platiti PDV.

Kako bi izbjegli dodatne porezne obveze u slučaju raskida ugovora, poduzetnicima savjetujemo da sa zakupodavcem ugovore da navedene troškove uređenja i adaptacije prostora snosi zakupodavac (iako će prostor boljeg standarda vjerojatno povećati cijenu zakupa).

Navedeno se ne odnosi na troškove sitnih popravaka izazvanih redovitim korištenjem zakupljenog prostora, kao i ulaganja u opremu i drugu pokretnu imovinu koju zakupnik po prestanku zakupa može demontirati i ponijeti sa sobom.

Izvor: http://www.poslovni-info.eu

PREGLED POREZNIH STOPA U 2017

U okviru posljednje porezne reforme, kojom je obuhvaćena većina poreznih propisa, propisane su nove porezne stope, koje se primjenjuju od 1.1.2017. U nastavku donosimo pregled najvažnijih stopa.

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)

U sustavu oporezivanja PDV-om u RH primjenjuju se tri porezne stope:

  • opća stopa od 25% (čl. 38. st. 1. Zakona o PDV-u),
  • snižena stopa od 5% (čl. 38. st. 2. Zakona o PDV-u),
  • snižena stopa od 13% (čl. 38. st. 3. Zakona o PDV-u).

POREZ NA DOBIT

Sukladno odredbama čl. 28. Zakona  o porezu na dobit, porez na dobit plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu po stopi od:

  • 12% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 3.000.000,00 kn, ili
  • 18% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi jednaki ili veći od 3.000.000,01 kn;
  • na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu obveznici poreza na dobit plaćaju 50% od propisane stope.

Porez na dobit po odbitku plaća se po slijedećim stopama:

  • kamateisplaćene inozemnim pravnim osobama – stopa 15%,
  • naknade za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva – stopa 15%,
  • naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge – stopa 15%,
  • dividende i udjeli u dobiti (isplate od 1.3.2012.) – stopa 12%,
  • sve vrste usluga isplaćene osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave ili  nadzora poslovanja u državama, osim država članica EU-a, koje su objavljene na Popisu država koji donosi ministar financija – stopa 20%.

POREZ NA DOHODAK

U sustavu oporezivanja dohotka od 1.1.2017. primjenjuju se sljedeći porezni razredi:

Porezne stope

Mjesečna porezna osnovica

Godišnja porezna osnovica

24%

do 17.500,00 kn

do 210.000,00 kn

36%

iznad 17.500,00 kn

iznad 210.000,00 kn

 

Utvrđeni porez na dohodak potrebno je povećati i za prirez porezu na dohodak kojeg prema posebnom zakonu uvode jedinice lokalne samouprave – gradovi i općine.

 

Dohodak od nesamostalnog rada (čl. 24. Zakona o porezu na dohodak)

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se:

  • po stopi od 24% od mjesečne porezne osnovice do visine 17.500,00 kn,
  • po stopi od 36% na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kn,
  • predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada umanjuje se za 50% umirovljenicima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine te poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

 

Drugi dohodak (čl. 40. Zakona o porezu na dohodak)

  • od 24% bez priznavanja osobnog odbitka, kao porez po odbitku.

 

Porez na dohodak od kapitala obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom primitka, kao porez po odbitku po sljedećim stopama (čl. 70. Zakona o porezu na dohodak i čl. 71. Pravilnika o porezu na dohodak):

  • izuzimanja imovine i korištenja usluga – 36%,
  • kamate –  12%,
  • dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica –  24%,
  • dividende i udjeli u dobiti –  12%,
  • kapitalni dobici – 12%.

 

Dohodak od samostalne djelatnosti – godišnje porezne stope

Godišnji porez na dohodak plaća se:

  • na poreznu osnovicu do visine 210.000,00 kn po stopi od 24%,
  • na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 210.000,00 kn po stopi od 36%.

POREZ NA PROMET NEKRETNINA

  • po stopi od 4% (čl. 12. Zakona o porezu na promet nekretnina).

POREZ NA NASLJEDSTVA I DAROVE

  • na gotov novac, novčane tražbine i vrijednosne papire (vrijednosnice) te na pokretnine, ako je pojedinačna tržišna vrijednost pokretnina veća od 50.000,00 kn na dan utvrđivanja porezne obveze,
  • po stopi od 4%.

POSEBNI POREZ NA STJECANJE MOTORNIH VOZILA U RH

Posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila u RH na koja je plaćen posebni porez na motorna vozila plaćaju:

  • pravne i fizičke osobe sa sjedištem ili prebivalištem u RH, ako stjecanje/isporuka motornih vozila ne podliježe oporezivanju PDV-om ili porezom na nasljedstva i darove,
  • po stopi od 5%.

POREZ NA DOBITKE OD LUTRIJSKIH IGARA NA SREĆU

  • plaćaju fizičke osobe koje stječu dobitke od igara na sreću,
  • po stopi od 10% na dobitke iznad 750,00 kn do 10.000,00 kn, po stopi od 15% na dobitke iznad 10.000,00 kn do 30.000,00 kn, po stopi od 20% na dobitke iznad 30.000,00 kn do 500.000,00 kn, a po stopi od 30% na dobitke iznad 500.000,00 kn

Izvor:http://poslovni-info.eu