Izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru uvodi se osnivanje d.o.o. i j.d.o.o. elektroničkim putem preko aplikacije e-osnivanje koja će biti povezana sa sustavom START Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

izvor:http://www.poslovni.hr

Mnogi će vam reći da je kupnja doma dobra investicija, ali “to ne može biti dalje od istine”.

izvor:http://www.poslovni.hr

KOLEKTIVNI UGOVORI

Na temelju članka 192. Zakona o radu (»Narodne novine« 93/14.) i članka 7. Zakona o reprezentativnosti udruge poslodavaca i sindikata (»Narodne novine« 93/14 i 26/15 ) SINDIKAT TURIZMA I USLUGA HRVATSKE, Zagreb, Trg Petra Krešimira IV/2, zastupan po predsjedniku Eduardu Andriću, SINDIKAT ISTRE, KVARNERA I DALMACIJE, Pula, Danteov trg 5, zastupan po predsjednici Marini Cvitić, i HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA – UDRUGA UGOSTITELJSTVA I TURIZMA, Zagreb, Radnička cesta 52, zastupana po predsjedniku Željku Kukurinu, sklopili su 25. veljače 2019. godine

DODATAK O IZMJENAMA I DOPUNAMA KOLEKTIVNOG UGOVORA UGOSTITELJSTVA
sklopljenog 27. ožujka 2018. godine

Članak 1.

Članak 30. stavak 4. mijenja se na način da sada glasi:

(4) Ukoliko kod poslodavca ne postoji Kolektivni ugovor, odnosno tarifni prilog, poslodavac je dužan isplaćivati osnovnu plaću za tipične poslove u djelatnosti najmanje u iznosu kako slijedi:

Ostatak članka ne mijenja se.

Članak 2.

Smatra se da je ovaj Dodatak I o Izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora ugostiteljstva sklopljen kad ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana, a primjenjuje se od 1. travnja 2019.

Članak 3.

Dodatak I Kolektivnog ugovora ugostiteljstva dostavit će se na evidenciju i objaviti na način kako je to utvrđeno pozitivnim propisima.

Trgovci i druge osobe koje nabavljaju vrećice da bi u njih pakirali prodane proizvode obvezni su plaćati naknadu za zbrinjavanje otpadne ambalaže, te potrošačima naplaćivati vrećice s debljinom stjenke do 50 mikrona.

Naplaćivanje vrećica

Sukladno odredbama čl. 14.a Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži (Nar. nov., 85/15 – 116/17; u nastavku: Pravilnik o  ambalaži), od 1. siječnja 2019., trgovac te svaka pravna ili fizička osoba – obrtnik koja obavlja trgovačku djelatnost:

• mora na prodajnom mjestu robe ili proizvoda potrošaču naplatiti lagane plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, i to neovisno imaju li vrećice logo ili neku drugu reklamnu oznaku prodavatelja ili ne,
• može potrošačima besplatno davati vrlo lagane plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona kada se te vrećice koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili kao primarna ambalaža za rasutu hranu u svrhu sprječavanja bacanja hrane. Ako se vrećice s debljinom stjenke manjom do 15 mikrona koriste za druge namjene moraju se naplaćivati. Na mjestima na kojima trgovac daje vrlo lagane plastične vrećice mora vidljivo istaknuti obavijest o štedljivom i racionalnom korištenju vrećica oznakom sadržaja »VREĆICE KORISTITE ŠTEDLJIVO«,
• ne mora naplaćivati vrećice s debljinom stjenke 50 i više mikrona

Potrošač, u smislu Pravilnika o ambalaži, je pravna ili fizička osoba koja radi krajnje potrošnje odvaja proizvod od ambalaže te na taj način stvara otpadnu ambalažu, uključujući i prodavatelja koji zbog daljnje prodaje odvaja proizvod od ambalaže te na taj način stvara skupnu ili transportnu otpadnu ambalažu. To znači da je trgovac obvezan naplaćivati vrećice odnosno istaknuti obavijest o njihovom štedljivom korištenju sukladno čl. 14.a Pravilnika o ambalaži, neovisno isporučuje li proizvode pakirane u lagane plastične vrećice  krajnjim potrošačima – građanima ili kupcima pravnim i fizičkim osobama.

Pravilnik o ambalaži ne propisuje cijenu po kojoj trgovac mora naplaćivati vrećice. Dakle, cijena po kojoj će trgovac naplaćivati vrećicu prepuštena je njemu na volju.

Naknada gospodarenja otpadnom ambalažom

Trgovci i proizvođači, tj. sve pravne i fizičke osobe-obrtnici koje na profesionalnoj osnovi proizvode, prerađuju, prodaju, unose iz druge države članice EU ili uvoze, odnosno stavljaju na tržište na području Republike Hrvatske proizvode pakirane u ambalažu obvezni su, sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom i Pravilniku o ambalaži, plaćati naknadu gospodarenja otpadnom ambalažom u svrhu pokrivanja troškova i obrade otpadne ambalaže, te izvještavati o količini i vrsti ambalaže stavljene na tržište.

Kako se, u smislu Pravilnika o ambalaži, i vrećice smatraju ambalažom, trgovci i druge osobe koje nabavljaju vrećice i u njih pakiraju svoje proizvode (robu) prilikom isporuke potrošačima, obvezni su plaćati naknadu gospodarenja otpadnom ambalažom, te izvještavati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u nastavku: Fond) o vrsti i količini vrećica stavljenih na tržište RH (tj. nabavljenih za pakiranje proizvoda prodanih u RH). Ova obveza odnosi se na sve prodavatelje, neovisno naplaćuju li vrećice ili ne, kao i na sve vrste vrećica.

Izvješće se dostavlja na obrascu AO10 do 10. u mjesecu za prethodno tromjesečje, odnosno godišnje do 1.3. tekuće godine za prethodnu godinu na email adresu Fonda: naknade@fzoeu.hr..
Izvor: www.teb.hr

Kao poduzetnik koji posluje putem registriranog poduzeća kojim i upravljate, pronaći ćete se u jednoj od sljedećih mogućnosti:

• direktor ste i istovremeno radite u tom poduzeću u punom radnom vremenu
• direktor ste i istovremeno radite u tom poduzeću u nepunom radnom vremenu
• direktor ste i niste nigdje zaposleni
• direktor ste, ali istovremeno radite kod drugog poslodavca
• direktor ste i istovremeno imate registriran obrt koji je paušalno oporezovan; u poduzeću niste zaposleni
• direktor ste i istovremeno imate registriran obrt koji je paušalno oporezovan; u poduzeću jeste zaposleni
• direktor ste i istovremeno imate registriran obrt koji vodi poslovne knjige; u poduzeću niste zaposleni
• direktor ste i istovremeno imate registriran obrt koji vodi poslovne knjige; u poduzeću jeste zaposleni
• direktor ste poduzeća u HR, ali ste stranac iz EU
• direktor ste poduzeća u HR, ali ste stranac iz neke treće zemlje
• direktor ste poduzeća u RH, te istovremeno primate ili želite primati mirovinu
• direktor ste i redovni student
• likvidator ste
• direktor ste u nekoliko društava

Direktore, pronađi svoju kombinaciju!

Kao poduzetnik koji posluje putem registriranog poduzeća kojim i upravljate, pronaći ćete se u jednoj od sljedećih mogućnosti:

• direktor ste i istovremeno radite u tom poduzeću u punom radnom vremenu
• direktor ste i istovremeno radite u tom poduzeću u nepunom radnom vremenu
• direktor ste i niste nigdje zaposleni
• direktor ste, ali istovremeno radite kod drugog poslodavca
• direktor ste i istovremeno imate registriran obrt koji je paušalno oporezovan; u poduzeću niste zaposleni
• direktor ste i istovremeno imate registriran obrt koji je paušalno oporezovan; u poduzeću jeste zaposleni
• direktor ste i istovremeno imate registriran obrt koji vodi poslovne knjige; u poduzeću niste zaposleni
• direktor ste i istovremeno imate registriran obrt koji vodi poslovne knjige; u poduzeću jeste zaposleni
• direktor ste poduzeća u HR, ali ste stranac iz EU
• direktor ste poduzeća u HR, ali ste stranac iz neke treće zemlje
• direktor ste poduzeća u RH, te istovremeno primate ili želite primati mirovinu
• direktor ste i redovni student
• likvidator ste
• direktor ste u nekoliko društava

Ovo što slijedi je stanje stvari od 1.1.2019. (nakon najnovije porezne reforme) prema sada dostupnim infomacijama:

DIREKTOR KOJI ISTOVREMENO RADI U TOM PODUZEĆU U PUNOM RADNOM VREMENU

Kao i do sada, plaća doprinose na propisanu tzv. ‘direktorsku’ osnovicu, koja će od 2019-te biti 5491,20 kn, pa će mjesečni iznos biti oko 2004 kn. U mogućnosti ste isplatiti si samo minimalnu plaću, a doprinosa platiti toliko, u čemu osobno ne vidim nikakav smisao i ne preporučam. Ako ste državi platili davanja, isplatite si pripadajuću plaću kad budete imali sredstava! Godišnje ćete platiti malo više od 24.000 kn i nećete primati nikakvo rješenje od poreznika da osobno platite razliku za doprinose.

DIREKTOR KOJI ISTOVREMENO RADI U TOM PODUZEĆU U NEPUNOM RADNOM VREMENU

Poduzeće obračunava plaću srazmjeno ugovorenom radnom vremenu na gore navedenu ‘direktorsku’ osnovicu, a sami ćete po isteku godine dobiti rješenje od poreznika da platite razliku između uplaćenog i punog iznosa od nešto više od 24.000 kn. Plaća je trošak poduzeća, a dio koji plaćate po rješenju ide iz vaših osobnih sredstava. Date li nalog poduzeću da to plati za vas – plaćeni iznos predstavlja plaću u naravi i poduzeće će morati platiti još doprinosa na plaćeni iznos!
Ovo je situacija koju vjerojatno želite izbjeći, pa na vrijeme izvršite odgovarajuće promjene i prijave HZMO. Najranije to možete učiniti između Božića i Nove godine, da bi imalo učinka od 1.1.19.

DIREKTOR KOJI NIJE NIGDJE ZAPOSLEN I NIJE OBVEZNO OSIGURAN

Kao i do sada – dužni ste sami kao takav prijaviti na HZMO i sam svaki mjesec obračunati i plaćati doprinose u iznosu od oko 3.080 kn, te predati za to JOPPD obrazac. Sve je, prirodno, vaš osobni trošak.

DIREKTOR KOJI ISTOVREMENO RADI KOD NEKOG DRUGOG POSLODAVCA

Ako ste u jednom poduzeću imenovani za direktora, a zaposleni ste kod nekog drugog poslodavca, vaša pozicija ovisi o  visini plaće koju tamo ostvarujete:
ako je ona manja od 5.491 kn bruto mjesečno – očekujte rješenje po isteku godine i osobno ćete platiti razliku između iznosa koji je za doprinose za vas platio poslodavac i ovih cca 24.000 kn godišnje. Kako si možete pomoći? Tako da se u poduzeću u kojem ste direktor zaposlite u nepunom radnom vremenu ili dopunskom radu (uz suglasnost provog poslodavca) i tamo obračunavate plaću za razliku, kako bi ona išla u trošak poduzeća, a ne vas osobno.
Ako primate plaću jednaku ili veću od 5.491 kn bruto mjesečno pa za vas bude u godinu dana uplaćeno 24.000 kn doprinosa, nećete osobno morati platiti ništa.

DIREKTOR KOJI ISTOVREMENO IMA REGISTRIRAN OBRT KOJI JE PAUŠALNO OPOREZOVAN, NIJE ZAPOSLEN U PODUZEĆU

Tijekom godine plaćat ćete doprinose prema rješenju paušalnog obrta (oko 1.200 kn mjesečno), a kad godina prođe dobit ćete rješenje za plaćanje razlike zato što ste direktor u poduzeću i nije uplaćen za vas dovoljni iznos putem obrta. To što ćete platiti bit će vaš osobni trošak. Za cijelo vrijeme poduzeće ne obračunava ništa, jer tamo niste zaposleni. Date li nalog poduzeću da iznos po rješenju plati za vas – to će predstavljati vaš drugi dohodak u naravi na koje će poduzeće morati platiti još doprinosa i poreza.

DIREKTOR KOJI ISTOVREMENO IMA REGISTRIRAN OBRT KOJI JE PAUŠALNO OPOREZOVAN, ZAPOSLEN JE U PODUZEĆU

Tijekom godine poduzeće obračunava plaće na direktorsku osnovicu, ovisno o ugovorenom radnom vremenu. Ako radite u punom radnom vremenu, nećete dobiti nikakvo rješenje po isteku godine da kao direktor platite razliku. Ako radite u nepunom, dobit ćete rješenje za plaćanje razlike do 24.000 kn godišnje.
Kao obrtnik, ne plaćate tijekom godine ništa, ali po isteku godine ćete platiti kao i svaki drugi (i do sada) – doprinose koji će ovisiti o poreznom razredu u kojem ste u godini završili. Ove godine su ti iznosi bili godišnje od 2230 kn za I. razred do 7.875 kn za V. razred, a 2019-te će biti nešto veći. Taj iznos će isto biti osobni trošak, jer paušalni obrt ne utvrđuje izdatke. Detalje pronađite u mojim ranijim tekstovima.

DIREKTOR KOJI ISTOVREMENO IMA REGISTRIRAN OBRT KOJI VODI POSLOVNE KNJIGE RADI UTVRĐIVANJA DOHOTKA, NIJE ZAPOSLEN U PODUZEĆU

Tijekom godine kao obrtnik plaćate doprinose na istu osnovicu koja je propisana direktorima, pa ćete na teret obrta platiti potrebnih 24.000 kn, što znači da nikakve razlike nećete plaćati sami.

DIREKTOR KOJI ISTOVREMENO IMA REGISTRIRAN OBRT KOJI VODI POSLOVNE KNJIGE RADI UTVRĐIVANJA DOHOTKA,  ZAPOSLEN JE U PODUZEĆU

Tijekom godine poduzeće obračunava plaće na direktorsku osnovicu, ovisno o ugovorenom radnom vremenu. Ako radite u punom radnom vremenu, nećete dobiti nikakvo rješenje po isteku godine da kao direktor platite razliku. Ako radite u nepunom, dobit ćete rješenje za plaćanje razlike do 24.000 kn godišnje.
Kao obrtnik, ne plaćate tijekom godine ništa, ali po isteku godine ćete platiti kao i svaki drugi: 17,5% ukupnih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje obračunatih na iznos ostvarenog dohotka obrta u 2019-toj godini (ovo nema veze sa činjenicom da ste direktor u poduzeću).

STRANAC IZ ZEMLJE ČLANICE EU KOJI JE DIREKTOR PODUZEĆA U RH

Ako ste obvezno osigurani u svojoj državi, nema obveza u RH.

Ako niste – sve je isto kao i do sada: dužni ste sami kao takav prijaviti na HZMO i sam svaki mjesec obračunati i plaćati doprinose u iznosu od oko 3.080 kn, te predati za to JOPPD obrazac. Sve je, prirodno, vaš osobni trošak.

STRANAC IZ TREĆE ZEMLJE KOJI JE DIREKTOR PODUZEĆA U RH

Ako sa vašom državom RH ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, a obvezno ste osigurani u svojoj državi, nemate obveza u RH.

Ako niste osigurani, ili nemamo sklopljen ugovor s vašom državom – dužni ste sami kao takav prijaviti na HZMO i sam svaki mjesec obračunati i plaćati doprinose u iznosu od oko 3.080 kn, te predati za to JOPPD obrazac. Sve je, prirodno, vaš osobni trošak.

DIREKTOR PODUZEĆA KOJI JE ISTOVREMENO I UMIROVLJENIK (ILI TO ŽELI POSTATI)

Ovdje je potreban oprez: ovo je ili najpoželjnija (buduća) uloga u RH, ili najomraženija – ovisno o tome da li napravite ispravan posao.
Umirovljenik ostaje bez mirovine ukoliko je u nekom poduzeću imenovan za direktora.
Međutim, ukoliko je istovremeno i zaposlen – neće ostati bez mirovine, tj. neće se obustaviti njezina isplata.
Kako to postići?
Već i tijekom nekoliko prethodnih godina bio je omogućen rad u nepunom radnom vremenu korisnicima punih starosnih mirovina. Dakle, oni su i do sada mogli biti direktori, raditi do 20 sati tjedno i primati mirovinu.
Od početka 2019-te godine, ta se mogućnost uvodi i za korisnike (ili nove tražitelje) prijevremenih starosnih mirovina.
Hoće li to značiti početak ere umirovljenika multi direktora u ovom snalažljivom narodu – zajedno ćemo vidjeti za koji mjesec!

DIREKTOR PODUZEĆA KOJI JE REDOVNI STUDENT

Kako ste zapravo u poziciji da niste obvezno osigurani, to znači da ste dužni sami se kao takav prijaviti na HZMO i sam svaki mjesec obračunati i plaćati doprinose u iznosu od oko 3.080 kn, te predati za to JOPPD obrazac. Sve je, prirodno, vaš osobni trošak. Ovo nije preporučljivi i iz razloga što se to može kositi sa nekim studentskim pravima.

LIKVIDATOR PODUZEĆA

Novi propisi donose novinu da se sve što je gore navedeno za članove uprave od početka 2019-te odnosi i na likvidatore (kao i na upravitelje zadruga, ali oni su i do sada bili tretirani jednako direktorima).

JEDNA OSOBA JE DIREKTOR U NEKOLIKO DRUŠTAVA

Multidirektori će postati nova profesija.
Jer, ako netko za vas plaća doprinose na punu dirktorsku osnovicu, vi slobodno možete bez dodatnih troškova za bilo koga, biti direktor u više poduzeća! Ovo proizlazi iz dosadašnjih tumačenja, ali pozivam vas da pratite razvoj situacije kako vam ne bi promaklo eventualno novo tumačenje da ste dužni za svako poduzeće u kojem ste direktor plaćati po 24.000 kn godišnje. Sumnjam da će tako biti, ali…
Štoviše, ako ste umirovljenik koji je već negdje i zaposlen do 20 sati tjedno, uz to ćete primati i mirovinu.

Što ću reći za kraj?

Sve sam rekla, nemojte reći da niste znali i da nemate vremena sve pripremiti do Božića!

Eh, da, još nešto: ako je direktor osoba koja se prvi puta zapošljava ili osoba mlađa od 30 godina koja se zapošljava na neodređeno vrijeme, tada je poslodavac oslobođen plaćanja doprinosa na plaću, koji će od 2019-te biti 16,5%, pa će poslodavac za njega plaćati godišnje 13.100 kn, a ne 24.000 za doprinose, i to za puno radno vrijeme.

Izvor:makora.hr

Opća stopa PDV-a ipak se neće snižavati, ali će se manje oporezivati neki poljoprivredni proizvodi, ukidaju se oba doprinosa na plaće, stopa poreza na dohodak od 36 posto primjenjivat će se na plaće veće od 25.000 ili 35.000 kuna, a doprinos za zdravstveno osiguranje povećat će se za 1,5 posto.

Ovo je posljednja verzija porezne reforme koju je pripremilo Ministarstvo financija, a do koje je Jutarnji list ekskluzivno došao nakon razgovora s više HDZ-ovih dužnosnika iz stranke i Vlade.

HDZ je ipak, ispravno, odlučio ne ispoštovati svoje predizborno obećanje o smanjenju opće stope PDV-a s 25 na 24 %, što bi proračun koštalo oko 2,1 milijarde kuna, a na korist većeg poreznog rasterećenja dohotka, što će utjecati na povećanje plaća svima. Upravo zbog toga premijer Andrej Plenkovićne treba previše brinuti da će ga netko kritizirati da nije ispunio obećanje, ako svima zbog toga budu rasle plaće. Čak je i SDP rekao da mu zbog toga neće raditi probleme jer i oni smatraju da je bolje smanjivati porezno opterećenje rada, dok smanjenje opće stope PDV-a za samo jedan postotni poen ne bi donijelo toliko željeno rasterećenje građana.

Pritisak partnera

Veće rasterećenje dohotka tražili su i HDZ-ovi partneri u HNS-u i HSLS-u, kao i većina ekonomskih stručnjaka, a i u samom HDZ-u, kažu nam izvori, gotovo da nema osobe koja bi podržala smanjenje PDV-a na uštrb povećanja plaća. Čini se da je i Plenković na kraju odlučio poslušati savjete te odustati od predizbornog obećanja.

Dakle, smanjenja opće stope PDV-a, prema potvrđenim informacijama iz HDZ-a i Vlade, neće biti, ali se zato ide u dodatno porezno rasterećenje plaća. Tako se ukidaju doprinos za zapošljavanje i doprinos za zaštitu na radu. Doprinos za zapošljavanje se plaća po stopi od 1,7 % i plaćaju ga svi. Godišnje se na taj način prikupi 1,5 milijardi kuna. Doprinos za zaštitu na radu plaća se po stopi od 0,5 % i tako se godišnje od građana prikupi 600 milijuna kuna. Ako se zbroje ta dva prihoda, jasno je kako tog ukidanja vjerojatno ne bi moglo biti da se nije odustalo od snižavanja opće stope PDV-a koja košta točno toliko – 2,1 milijardu kuna. Taj prihod koji ima Hrvatski zavod za zapošljavanje, iz čega se plaćaju naknade za nezaposlene, i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji plaća naknade za bolovanja za ozljede na radu, sada će se moći nadoknaditi. Ukidanjem ta dva doprinosa prosječna plaća od 10.000 kuna bruto rasla bi za oko 220 kuna. No, budući da se planira i povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto, jer taj sustav gomila dugove, to će povećanje biti manje. Kada je riječ o stopi poreza na dohodak od 36 %, HNS je tražio da se ona u potpunosti ukine i da se plaće oporezuju po stopi od 24 posto.

Najviša stopa

U posljednjoj verziji porezne reforme stopa od 36 % ostaje, ali se povećava prag za oporezivanje na 25.000 ili 35.000 kuna, kako bi značajnije rasle plaće kvalificiranom kadru poput liječnika, IT stručnjaka i farmaceuta. Sada oko 20.000 ljudi zahvaća ova najviša stopa, a povećanjem praga daje se prostor i poduzetnicima da povećaju plaće i tako utječu na ostanak mladih u zemlji. Sada se sve plaće veće od 17.500 kuna oporezuju po stopi od 36 %, a sve one manje od tog iznosa, do 3800 kuna koliko iznosi neoporezivi dio, oporezuju se po stopi od 24 posto.

Još jedna mjera mogla bi razveseliti poljoprivrednike, stočare, ribare, povrtlare i voćare, a to je smanjenje PDV-a s 25 na 13 posto na svježe meso, voće, povrće i ribu. To bi trebalo dodatno potaknuti domaću poljoprivrednu proizvodnju, ali i utjecati na niže cijene tih proizvoda pa će građanima opet ostati više u novčaniku.

Ova verzija porezne reforme u ponedjeljak će, kako doznajemo, biti predstavljena na Predsjedništvu HDZ-a, ali s njom su već upoznati najvažniji ljudi u stranci i koaliciji. Za utorak je, pak, predviđen koalicijski sastanak na kojem će se ova porezna reforma predstaviti i partnerima u vladajućoj većini. Nakon toga, plan je da do kraja srpnja Ministarstvo financija paket poreznih zakona pošalje na e-savjetovanje kako bi u rujnu došli u Sabor, a na snagu stupili početkom godine.

Veće uštede

Prilikom posljednje porezne reforme, zbog povećanja poreznih odbitaka, broj onih koji ne plaćaju porez na dohodak povećao se s 915.000 na 1,5 milijuna zaposlenih. To znači da više od polovice poreznih obveznika, a njih je 2,7 milijuna, ne plaća porez na dohodak. Nova porezna reforma donijet će dodatno rasterećenje dohotka, a visokokvalificiranim radnicima koji imaju plaće veće od 17.500 kuna značajno će rasti primanja. Ali plaće bi trebale rasti svima jer će se ukinuti doprinosi iz plaća, a zbog manjeg PDV-a na hranu uštede će biti i veće.

Prilikom rasprave o poreznoj reformi pojavilo se pitanje može li ona biti ugrožena zbog problema s Uljanikom, no ministar Marić u srijedu je izjavio da situacija s tim brodogradilištem neće ugroziti poreznu reformu. Tada je najavio i određene promjene u trošarinskom sustavu.

– Neće se ponovno mijenjati 16 zakona i 30 podzakonskih akata, nego manji broj. Pojednostavit ćemo procedure, s druge strane moramo pojavne oblike u smislu porezne evazije, koju smo evidentirali, početi još jače suzbijati. Kada je riječ o trošarinama, doći će do određenih usklađivanja s direktivama EU te do pojednostavljivanja za porezne obveznike. Ponajprije je to vezano uz elektronsku komunikaciju i korekciju rokova u smislu trošarina na alkoholna pića i slično – rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Izvor:www.jutarnji.hr

Ovogodišnji gospodarski rast i BDP države velikim dijelom ovisit će i o financijskim učincima predstojeće turističke sezona, za koju su, pak, najave da će biti najuspješnija od hrvatske samostalnosti. Otkako je prije pet godina za mandata ministra financija Slavka Linića u Milanovićevoj Vladi uvedena fiskalizacija, znatno je povećan priljev novca u državni proračun od Poreza na dodanu vrijednost u ugostiteljskim i trgovačkim djelatnostima tijekom turističke sezone.

Međutim, državi nikad nije dosta ubranog poreznog novca, pa je Ministarstvo financija, kako doznajemo, za ovogodišnju turističku sezonu dodatno drastično postrožila kontrole obračuna i naplate PDV-a. Jednom riječju, kaže nam naš izvor iz ministarstva, uvodi se još više reda, te se pojačanim kontrolama želi još više povećati učinkovitost naplate ovog poreza od velike važnosti za državni proračun.

Novost je, da reorganizacijom unutar Ministarstva financija, od 1. lipnja ove godine kontrolu fiskalizacije, odnosno obračuna i naplate PDV-a, od djelatnika Porezne uprave preuzima Carinska uprava. Druga novina je da se pri kontroli naplate poreza uvode suvremene metode. Naime, od početka ove godine Ministarstva financija uložilo je značajna sredstva te su carinski djelatnici dobili sofisticiranu informatičku opremu koju, inače, koriste porezne službe u Izraelu i SAD-u.

Riječ je o programiranim laptopima i mobitelima, kojima će carinski djelatnici u realnom vremenu kontrolirati ponašanje obveznika fiskalizacije. Primjerice, objašnjava nam naš sugovornik iz ministarstva financija, carinski djelatnik u civilnoj odjeći sjedit će na štekatu nekog ugostiteljskog objekta, te će preko programiranog mobitela ili laptopa  moći kontrolirati izdavanje računa od strane konobara ili ne izdavanje. Čim preko mobitela uoči neku nepravilnost, moći će odmah poreznog prekršitelja uhvatiti na djelu.

Dakle, Ministarstvo financija uložilo je dosta truda i novca kako bi već tijekom ove turističke sezone kontrolu izdavanja računa podigla na još veću razinu. Uz spomenuta ulaganja u sofisticiranu opremu, provedena je i edukacija carinskih djelatnika.

A da  će se država od ove sezone još ozbiljnije baviti poreznim kontrolama, govori i informacija da u ispomoć od 1. srpnja djelatnicima dalmatinskim Carinskih uprava u ispomoć stiže i veliki broj carinika iz unutrašnjosti Hrvatski. Po prvi puta u kontrolu fiskalizacije po dalmatinskim ljetovalištima bit će uključene i mobilne jedinice koje su direktno pod ingerencijom Središnjeg ureda Carinske uprave Zagreb.

Primjerice, kako doznajemo, uz 15 djelatnika šibenske ispostave Carinarnice Split, u kontrolu fiskalizacije  na području Šibensko-kninske županije bit će uključeno i dvadesetak pripadnika carinskih mobilnih jedinica.

Na području Splitsko-dalmatinske županije, predviđeni broj mobilnih jedinica trostruko je veći. Nadalje, također saznajemo, da će se pored kafića, restorana, ugostiteljskih objekata brze hrane, štandova i tržnica, ove sezone na udaru carinsko-poreznih kontrola naći i mesnice, disco klubovi, marine i sidrišta. Ujedno, formirane su i posebne ekipe koje će carinskim brodovima obilaziti otoke i tamošnje porezne obveznike.

Iz svega je vidljivo, da je od ove turističke sezone država odlučila stati na kraj neizdavanju računa, odnosno uskraćivanju PDV-a od strane kršitelja zakona. Uvedenim mjerama i pojačanim nadzorom želi se uvesti savršen red u naplati temeljnog prihoda državnog proračuna, te povećati porezna svijest i savjest kod obveznika fiskalizacije.

Za podsjetnik je, da se novčane kazne za neizdavanje računa kreću od minimalnih 10 tisuća kuna, pa do maksimalnih 500 tisuća kuna. Sve ovisi o okolnostima, odnosno o visini utajenog poreza i je li je porezni obveznim recidivist u počinjenom prekršaju.

izvor:www.jutarnji.hr

U sektoru turizma socijalni partneri postigli su dogovor i nakon šestomjesečnih pregovora sklopili novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva, čije su potpisnice HUP Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske i Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije.

Novi kolektivni ugovor ugostiteljstva kao takav zadržava istu razinu prava i obveza za radnike i poduzetnike ovog sektora, te kao najveću novinu donosi značajnija povećanja najnižih osnovnih plaća za sva tipična ugostiteljska zanimanja koja stupaju na snagu od travnja 2018. godine.

Plaće su povećane za 10 % odnosno ugovoreni su novi iznosi najniže bruto osnovne plaće za tipična radna mjesta u ugostiteljskoj djelatnosti u iznosu od 4.700,00 kn za poslove konobara, kuhara, slastičara, recepcionara… Navedeni iznos predstavlja minimalnu osnovnu plaću na koju se dodatno obračunavaju dodaci za noćni rad, rad nedjeljom i blagdanom te prekovremeni rad prema kolektivnim ugovorom definiranim iznosima.

S obzirom na važnost ugostiteljskog sektora za hrvatsko gospodarstvo i društvo, te značaj kvalitete uređenja radnih odnosa za konkurentnost hrvatskog turizma, socijalni partneri u turizmu smatraju potrebnim i opravdanim nastaviti dosadašnju praksu i proširiti primjenu Kolektivnog ugovora ugostiteljstva na cijelu ugostiteljsku djelatnost i na taj način osigurati nastavak zaštite prava svih radnika i ujednačenja uvjeta poslovanja za sve poduzetnike ugostiteljskog sektora.

Kolektivne pregovori u sektoru turizma provode se svake godine radi unaprjeđenja učinkovitosti i standarda rada, poboljšanja položaja radnika, sprječavanja daljnjeg odljeva radnika i motiviranja kvalitetnih stručnih radnika za zapošljavanje u turizmu u Republici Hrvatskoj, kao zajedničkom interesu poslodavca i radnika.

Kvaliteta uređenja radnih odnosa od izravnog je utjecaja na upravljanje ljudskim resursima i konkurentnost radne snage odnosno konkurentnost hrvatskog turizma. Stoga je uređenje radnih prava i obveza kroz granski kolektivni ugovor jedan od alata u funkciji poboljšanja uvjeta rada, odnosno od izravnog utjecaja na kvalitetu usluge i konkurentnost te daljnji razvoj hrvatskog turizma.
Izvor: www.lider.media

Promjene koje GDPR donosi utjecat će na poslovanje većine tvrtki, a to je osobito očito po pitanju obrade podataka zaposlenika. Pogledajte koje su vaše obaveze za zaštitu, pohranu i brisanje takvih podataka!

Premda sve tvrtke nužno ne obrađuju osobne podatke klijenata i korisnika te ne žive od osobnih podataka, svaka obrađuje podatke zaposlenika i kandidata za posao. Propisi iz GDPR-a štite i takve podatke, što znači da taj dio poslovanja mora biti usklađen s GDPR-om. U ovome ćemo se članku pozabaviti s nekoliko situacija u kojima treba pripaziti na nove propise.

Zaposlenje i ugovori o radu

Vaša je obaveza radnika po zaposlenju prijaviti na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Za to vam ne treba privola radnika jer je to vaša zakonska obaveza; što ujedno predstavlja i zakonsku osnovu obrade. Ako zaposlenik ne želi dati svoje podatke u svrhu prijave, ne može sklopiti ugovor o radu. Zaposlenik u sam ugovor mora unijeti važeće i točne podatke, kako je već uređeno Zakonom o radu.

Ako nemate osnovu za prikupljanje i obradu podataka u Zakonu u radu, onda je možete temeljiti ili na privoli ili na potrebi sklapanja ugovora, primjerice radi sklapanja određenih vrsta ugovora s vanjskim suradnicima, fizičkim osobama.

Životopisi

Životopise kandidata smijete obrađivati u svrhu selekcije za radno mjesto (bilo na pravnoj osnovi radnji koje prethode sklapanju ugovora ili privoli, ovisno za što se opredijelite). Smatra se da istekom natječaja, tj. zapošljavanjem kandidata više nemate daljnja prava na obradu tih životopisa te ih prema načelu smanjenja količine podataka morate obrisati i/ili uništiti.

Ipak, poželite li te podatke zadržati i nakon isteka natječaja, morate tražiti izričitu privolu kandidata i to adekvatno dokumentirati, najbolje pismenim putem. Unatoč privoli, ako kandidat naknadno zatraži da uklonite njegove podatke, to ste dužni učiniti. To vrijedi u svim slučajevima za koje ne postoji zakonska obveza čuvanja dokumentacije na određeni vremenski rok. Zakonski propis u tom slučaju ima prvenstvo nad GDPR-om i treba ga poštovati.

Evidencije podataka

Stupanjem GDPR-a na snagu u Hrvatskoj prestaju vrijediti sljedeći propisi, kako je navedeno u Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka:

• Zakon o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03, 118/06, 41/08 i 130/11),
• Uredba o načinu vođenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih podataka („Narodne novine“, broj 105/04)
• Uredba o načinu pohranjivanja i posebnim mjerama tehničke zaštite posebnih kategorija osobnih podataka („Narodne novine“, broj 139/04).

To u prijevodu znači da propisani obrasci za vođenje zbirke osobnih podatka nisu potrebni, a prema Općoj uredbi ne postoje propisi koji bi zahtijevali redovito dostavljanje podataka nadzornom tijelu. Evidenciju ipak morate voditi unutar tvrtke i na uvid pružiti nadzornom tijelu. Ovdje vrijede opća pravila za vođenje evidencije koja pokrivaju osnovni sadržaj opisa, a to su:

• Kontakt podaci osobe unutar tvrtke
• Detaljno objašnjena svrha obrade
• Kategorije osobnih podataka koje se koriste
• Posebne kategorije osobnih podataka (osjetljivi podaci), ako ih ima – zdravstveni podaci, religijska pripadnost i sl.
• Podaci o prijenosu podataka u treće zemlje
• Razdoblje zadržavanja podataka
• Pregled sigurnosnih i tehničkih mjera za zaštitu podataka
• Dodatni podaci, ako su potrebni (postojanje podataka maloljetnika i sl.)
• Popis svih kategorija primatelja tih podataka (tko ima uvid u podatke)
• Pravna osnova za obradu (nije obavezno, ali preporučamo)

Za podatke radnika, dakle, vrijede isti propisi kao i za sve ostale osobne podatke koje obrađujete. Vođenje evidencije bit će manje formalizirano, barem u ovom pogledu, ali mora je biti.

Evidencija radnog vremena

Na snazi ipak ostaje Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima („Narodne novine“, broj 73/17). Prema tom pravilniku, na tjednoj se osnovi moraju popunjavati podaci o radnicima i radnom vremenu.

Pravilnikom je obuhvaćen širok spektar podataka koje ste zakonski dužni zabilježiti, na što imate pravo po osnovi zakonske obaveze. Ti podaci uključuju ime i prezime zaposlenika, spol, OIB, datum rođenja, državljanstvo itd.

Potrebno je biti osobito pažljiv kod vođenja ostalih vrsta podataka koji mogu biti vezani uz radni odnos, a potencijalno spadaju u posebno zaštićene vrste podataka (potvrde o trudnoći, bolovanjima, smanjenju radne sposobnosti, invalidnosti i sl.).

Podatke evidentirane na ovaj način dužni ste čuvati najmanje šest godina, a u slučaju sporova do okončanja spora.

Nadzor zaposlenika

Mjere nadzora zaposlenika u određenoj su mjeri potrebne i u svrhu popunjavanja evidencije radnog vremena – to uključuje evidenciju dolaska, odlaska, dnevne stanke itd. Ipak, to se treba obaviti na minimalno invazivan način. Ne preporučujemo korištenje biometrijskih podataka (čitača prstiju i sl.) zbog povjerljive prirode podataka prikupljenih na taj način. Ako postoje manje invazivni načini (a postoje, poput npr. identifikacijskih kartica), morate ih koristiti.

Smijete ograničiti pristup određenim mrežnim stranicama na uredskim računalima tijekom radnog vremena, ali nemate pravo pretraživati povijest preglednika zaposlenika, jer se to smatra zadiranjem u privatnost. Podaci o pretraživanjima i posjećenim stranicama smatraju se osobnim podacima, a za to vam u načelu treba privola zaposlenika.

Situacija s privolama zaposlenika u ovom je slučaju posebno škakljiva jer se zaposlenik u odnosu na poslodavca smatra podređenim; ako privola uključuje elemente pritiska ili ako ne postoji alternativa davanu privole, takva privola nije valjana. Najbolje se zapitajte: ako se osjećate prinuđenim tako nadzirati zaposlenika, što on uopće radi kod vas?

Nadzor možete temeljiti na legitimnom interesu, ali općenito gledano dozvoljen je samo u iznimnim situacijama poput sumnje na mobing ili otkrivanje povjerljivih podataka. Te uvjete morate definirati internim propisima s kojima svi zaposlenici moraju biti upoznati. Bez povoda nije dozvoljeno pregledavati ni sadržaj elektroničke pošte zaposlenika, čak i ako se radi o poslovnom računu.

U ovo ne ulaze posebni propisi poput obaveze slanja radnika na sistematske preglede ili provjera na utjecaj alkohola ili opojnih droga, što se uređuje Zakonom o zaštiti na radu.

Mjere zaštite

Zaposlenici u svakom trenutku trebaju imati pristup evidencijama podataka koje ih se tiču. To je važno i zbog njihove pravne obaveze pravovremenog ispravka netočnih podataka.  Ako podatke obrađujete na temelju privole, obavezno ih čuvajte, jer to vam je jedini dokaz da podatke obrađujete na zakoniti način.

Općenito, preporučujemo da podatke vodite u elektroničkom obliku, uz redovitu izradu sigurnosnih kopija. Pristup bazama podataka zaštitite lozinkama. Najbolje je odrediti jednu osobu koja će voditi evidenciju i imati joj izravan pristup, uz direktora ili voditelja odjela zaduženog za vršenje nadzora. Ako dio podataka ipak odlučite zadržavati u pisanom obliku, neka to bude u zaključanim ormarima kojima pristup imaju samo osobe kojima su podaci neposredno potrebni. Ne zaboravite ni na pomalo banalne stvari poput zaključavanja arhiva ili ureda.

Te podatke u pravilu nije dozvoljeno slati trećim stranama bez izričitog dopuštenja zaposlenika, osim ako je zakonski drugačije propisano. Izbjegavajte podatke pohranjivati na Internetu.

Nova papirologija?

Budući da dolazak GDPR-a stavlja izvan snage nekoliko zakona, ne čudi da postoje određene promjene. Ipak, usudili bismo se reći da se količina birokracije, barem u ovom pogledu, poprilično smanjila. Uz ispravnu praksu zaštite podataka i ispravnu metodologiju evidentiranja sigurno ćete uspješnije voditi evidencije o obradi. Veseli nas činjenica da ćete podatke uvelike moći obrađivati kao i do sad, ali nemojte ignorirati novi zakon kao što je dosta tvrtki radilo s postojećim: nadzor će neupitno biti stroži, a kazne se penju i do 20 milijuna eura.

Izvor: www.gdprinformer.com